Pusić, koja je s Milanovićem sarađivala u Vladi RH, u kojoj je on bio premijer, a ona ministrica, na početku razgovora kaže kako je dobro da je Milanović izabran čisto i jasno velikom razlikom te da je ovo šansa za novi početak, jer je Hrvatska bila previše opterećena jednopartijskom atmosferom kombiniranom sa stalnim prijetnjama i traženjem neprijatelja.
"Bitna je sama činjenica da je izabran neko iz neke druge opcije i neko ko nije nepoznanica, izabran na temelju toga što ljudi poznaju njega, a i protukandidatkinju. Ovo je sigurno dobro za Hrvatsku, a u prvim obraćanjima javnosti se moglo vidjeti da će novi predsjednik puno više interesa pokazivati prema regiji, prostoru na koji Hrvatska ima potencijalni utjecaj", smatra bivša ministrica vanjskih poslova.
Izbor Milanovića je prema mišljenju Vesne Pusić jedan od malih znakova da se može zaustaviti desni populizam u istočnoj Evropi koji prijeti cijelom kontinentu.
"Mi kao zemlja i kao politička zajednica to moramo iskoristiti, ne samo za poboljšanje odnosa u regiji, ali i za konsolidiranje regije unutar Evropske unije. Mnogo puta sam ponovila da ulazak zemalja regije u EU nije pitanje proširenja nego konsolidacije evropskog teritorija", izjavila je Pusić uz naglasak da predsjednik ne odlučuje sam u vanjskoj politici, ali može dati jedan "pozitivan ton".
Hrvatskoj je trebala jedna pobjeda i malo optimizma. To smo dobili. Sad to treba mudro iskoristiti za bolju klimu u cijelom društvu. Bez optimizma nema napretka.
— Vesna Pusić (@vpusic) January 6, 2020
Izbor Milanovića važan je zbog otvaranja narušene komunikacije i povjerenja između službenog Zagreba i Sarajeva, narušenog posljednjih godina, a Pusić smatra da iskustva iz nekih ranijih godina mogu biti pravi primjer.
"Mi smo u periodu između 2012. i 2015. godine imali neuporedivo bolju saradnju nego što imamo danas ili smo imali u proteklih nekoliko godina. Sada je svakom s bar malo zdravog razuma jasno da se položaj Hrvata u BiH može popraviti samo ako je cijeloj Bosni i Hercegovini bolje. Nema načina da jednoj grupaciji ili konstitutivnom narodu bude bolje, ako cijeloj zemlji nije bolje", jasno je ustvrdila.
Pusić smatra da je štetnije po Hrvatsku nego po Bosnu i Hercegovinu bilo da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u velikoj mjeri kreirao hrvatsku politiku prema BiH.
"To je zaista nedopustivo iz osnovnog samopoštovanja jedne zemlje prema sebi", izjavila je Pusić te kazala da ne zna šta u praksi znači Plenkovićeva "tvrda kohabitacija", kako je nazvao dalju saradnju njegove vlade i novoizabranog predsjednika.
Nastavlja kako su Milanović i Plenković radili zajedno u istoj instituciji, da između njih sigurno postoji rivalstvo, ali postoji i određeni nivo međusobnog uvažavanja.
"Velika je stvar u političkim odnosima da se oni ne preziru i to je dobar temelj za saradnju. Vlada je tu u utjecajnijoj poziciji, ali predsjednik ima tu mogućnost javne riječi kao osoba koja ima male ovlasti, ali vrlo veliki legitimitet, jer je jedina osoba izabrana većinom volje svih građana", pojasnila je Pusić.
Milanovićev izbor važan je zbog utjecaja na buduće političke procese u Hrvatskoj, a Pusić smatra da je to više njegova lična pobjeda, dok je poraz Grabar-Kitarović uvelike poraz i cijelog HDZ-a.
"Za pobjedu na parlamentarnim izborima treba imati čvrstu, organiziranu i ljudima prihvatljivu opciju. U Hrvatskoj se svaki put pokazuje da se izbori ne mogu dobiti bez privlačenja značajnog dijela birača centra. Kandidatkinja HDZ-a i sam HDZ su otišli predaleko na desno i izgubili birače centra te kroz to i izbore. Taj gubitaj kod njih izaziva razne reakcije, ali je zahuktao i borbu za predsjednika HDZ-a. Prvi razlog njihovog poraza je da su imali lošu kandidatkinju", zaključila je Vesna Pusić.
