Regija
0

Utjecaj srpskih napada na dalju sudbinu sjevera Kosova

FENA
Svi vodeći britanski dnevnici bilježe incidente na sjeveru Kosova i analiziraju mogući utjecaj srpskih napada na granične prijelaze na dalji opstanak sjevera Kosova kao dijela novoproglašene evropske države.

Funkcija misije Evropske unije na Kosovu u svjetlu nejasnoća oko statusa UNMIK-a i dalji sukob zapadnih zemalja i Rusije na East Riveru oko Kosova također privlače znatnu pažnju centralnih londonskih listova.

Medeni mjesec Kosova kao nezavisne države u utorak je, piše Independent, grubo narušen kada su stotine Srba nagrnule na dva granična prijelaza koja Srbiju odvajaju od novooslobođene države i uz pomoć plastičnog eksploziva digli ih u zrak. List potom spominje poziv lidera kosovskih Srba sa sjevera, koji su odobrili napade, upućen Srbiji da smjesta poduzme korake kako bi zaštitila teritorijalni integritet Srbije. Za Independent to drugim riječima znači da poduzme vojnu akciju kako bi spriječila da se naredbe novonastale nezavisne države protegnu i do područja s većinskim srpskim stanovništvom.

Uveliko se predviđalo da će, pred proglašenje kosovske nezavisnosti, četiri oblasti na sjeverozapadu Kosova koje se graniče sa Srbijom možda izdati kontradeklaraciju o otcjepljenju od većinskog albanskog dijela Kosova, navodi Independent. To se, dodaje list, nije dogodilo, ali pojedini zapadni predstavnici u Prištini govore da su napadi na granične prijelaze de facto približili podjelu Kosova.

Times navodi da su tri srpske zajednice na sjeveru Kosova zajedno sa sjevernim dijelom Kosovske Mitrovice faktički odvojene od ostatka Kosova.

Albancima je pristup tom dijelu Kosova maltene zabranjen, a za održavanje reda su zaduženi Srbi iz sastava kosovske policijske službe i sigurnosne službe iz Srbije koja sunarodnjacima na sjeveru Kosova osigurava radna mjesta, socijalne prinadležnosti, struju i ljekarsku zaštitu. Strahovanja da bi sjever Kosova mogao da se otcijepi naglo su porasla poslije proglašenja nezavisnosti Kosova, a tamošnji srpski lideru su već najavili da će formirati vlastitu skupštinu i dodatno ojačati veze s Beogradom, piše Times.

Guardijan izvještava o, kako piše, eskalaciji otpora Srba nezavisnosti Kosova i upozorava da su napadi na granične punktove na sjeveru Kosova i dolazak konvoja automobila i autobusa iz Srbije zloslutni podsjetnik na trajnu mogućnost izbijanja nasilja.

Guardian napominje da je upravo jučer i u pratnji Javiera Solane na Kosovo stigao šef misije Evropske unije Peter Feith, koji će, kao prvi čovjek međunarodne civilne misije, raspolagati ovlaštenjima da mijenja i poništava propise i smjenjuje kosovske zvaničnike. Evropski funkcioneri međutim ukazuju da će se Feith držati krajnje neupadljivo i da će ovlaštenja koja ima primjenjivati samo u ekstremnim situacijama kao što su ugrožavanje demokratije ili manjinskih prava na Kosovu.

Guardian primjećuje i da su jučerašnji incidenti ilustracija centralnog problema sa kojim se suočavaju Peter Feith i albanska vlast u Prištini: odbijanjem srpske manjine na Kosovu i zvaničnog Beograda da priznaju suverenitet bivše pokrajine.

Feithov zadatak je uz to, nastavlja londonski list, dodatno kompliciran svojevrsnom pravnom sivom zonom u kojoj se nalazi misija koju vodi. List podsjeća da je Kosovo od 1999. godine bilo protektorat Ujedinjenih nacija ali da je Vijeće sigurnosti danas podijeljeno oko toga šta dalje činiti te da se Rusija protivi bilo kakvoj promjeni dosadašnjeg statusa. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-Moon izložen je intenzivnom pritisku obiju strana dok razmišlja o tome da li da šefu UNMIK-a Joachimu Rueckeru uputi instrukcije da sarađuje sa Feithovom misijom i preda joj ovlaštenja za nadgledanje stanja na Kosovu.

Amerika i Evropska unija se naime nadaju da će do gašenja UNMIK-a doći bez potrebe za novom rezolucijom Vijeća sigurnosti. Rusija je međutim protiv tvrdeći da je riječ o izgovoru za potkopavanje međunarodnog prava, navodi Guardian.

Financial Times strahuje da su konflikti na lokalnom, evropskom i globalnom nivou počeli da podgrijavaju jedan drugi, i to na način koji bi mogao da minira stabilnost Kosova.

Ako sporovi ne budu pažljivo rješavani, smatra list, faktička podjela Kosova mogla bi dodatno da se produbi, dok bi srpska većina na sjeveru mogla da odluči da krene svojim putem. Evropska unija se istovremeno suočava sa ozbiljnim izazovima. Unija bi, gurana od Amerike, trebalo da na Kosovu kao glavni supervizor zamijeni Ujedinjene nacije, ali bez mandata svjetske organizacije jer je Rusija protiv nezavisnosti i svega što uz nju ide. Na Ban Ki-Moonu je da prelomi o odluči se između suprotstavljenih tumačenja Rezolucije 1244. Evropska unija naime smatra da rezolucija generalnom sekretaru UN-a daje pravo da nadzorna ovlaštenja sa UNMIK-a prenese na nekog drugog, evropsku misiju na primjer. Moskva pak tvrdi da generalni sekretar nema pravo da odobri evropsku misiju koja podržava nezavisnost Kosova.

Predstavnici Ujedinjenih nacija na Kosovu, navodi Financial Times, tvrde da su frustrirani zbog toga što ne znaju šta im je dalje činiti. A sve dok Ban Ki-Moon ne izda jasna naređenja, neizvjesno je i kako će se provesti onaj dio Ahtisaarijevog plana koji predviđa prijenos ovlaštenja na kosovske institucije uz nadzornu ulogu Evropske unije.

Takva neizvjesnost, upozorava Financial Times, pruža šansu kosovskim Srbima i njihovim gospodarima u Beogradu da preuzmu inicijativu na terenu dodatno očeličeni u svojoj riješenosti tvrdim stavom Rusije. Britanski list podsjeća da Srbija nije zvanično podržala podjelu Kosova, ali da su srpski političari upozoravali da će se, u slučaju otcjepljenja Kosova od Srbije, sjever Kosova otcijepiti od Prištine. Srpski lideri su do sada pažljivo izbjegavali da iznose ovaj argument u strahu da ne isprovociraju napade na male srpske enklave na jugu Kosova ali ovonedjeljni protesti na sjeveru Kosova i jučerašnje spaljivanje graničnih punktova ukazuju da neki Srbi možda gube strpljenje. Srpski lideri su uz to odbacili mogućnost saradnje s misijom Evropske unije, ali i nagovijestili da bi možda bili spremni da nastave da sarađuju s Ujedinjenim nacijama. Srbi, po ocjeni Financial Timesa, možda pokušavaju da međunarodne organizacije nagnaju da Kosovo podijele na srpsku zonu pod nadzorom UN i albanska područja pod kontrolom Evropske unije. Za Ujedinjene nacije, Evropsku uniju i NATO prioritet je obuzdavanje nasilja. Ali, bez brzog napretka na međunarodnom frontu, zaključuje Financial Times, izazovi na terenu bi mogli da postanu još ozbiljniji.

I Daily Telegraph bilježi uništavanje graničnih punktova na sjeveru Kosova, ali i riječi visokog neimenovanog zapadnog diplomate u Prišitini da je nezavisnost Kosova bila vrijedna konfrontacije sa Rusijom.

Evropska unija se, navodi list riječi spomenutog diplomate, podrškom nezavisnosti Kosova isprsila pred Rusima i bez obzira na posljedice stavila do znanja šta misli. Evropa je to učinila uprkos ruskom pokazivanju mišića u okviru nastojanja Moskve da održi utjecaj na Balkanu i podrži svog glavnog regionalnog saveznika Srbiju. Spomenuti diplomat objašnjava da je Zapad želio da na nezavisnosti Kosova sarađuje s Rusijom, ali da ona na to nije pristala.

Odvajanje Kosova od Srbije se, i pored svega toga, isplatilo, smatra sagovornik Daily Telegrapha. Isti diplomat vjeruje i da bi opasnost od izbijanja novog i široko rasprostranjenog nasilja na Balkanu nesporno bila veća da je status Kosova ostao nedorečen. Iako bi i Srbija i Kosovo mogli da postanu članovi Evropske unije, Srbija je zauzela stav koji joj otežava dalje kretanje tim putem i samo se još više, kako kaže neimenovani zapadni diplomat na stranicama Daily Telegrapha, ukopava mjerama koje je poduzela protiv nekadašnje pokrajine, uključujući i podizanje optužnice za izdaju protiv trojice političkih lidera kosovskih Albanaca.