"Kvota priznanja (azilantskog statusa) je nula“, rekao je Uhl danas njemačkoj novinskoj agenciji DAPD, koja saznaje da će tema azilanata iz Srbije i Makedonije, čiji su građani od početka ove godine u Njemačkoj podnijeli ukupno 7.000 zahtjeva za azil, biti razmatrana na samitu EU ministara unutrašnjih poslova i pravosuđa 25. oktobra.
Uhl kaže da postoji "masivna zloupotreba prava na azil“, a DAPD piše da nije riječ samo o navali azilanata iz Srbije i Makedonije u Njemačku, već i u Belgiju, Švedsku i Francusku, i da se na novu EU debatira o privremenom suspenziji vizne slobode.
Za Njemačku, prema ocjenama Uhla, nastaju visoki troškovi zbog dolaska azilanata.
Prema njegovim računicama, u ovom momentu jedan odrasli podnosilac zahtjeva za azil, bez djece, pri prosječnom trajanju postupka od dva mjeseca dobija oko 700 eura, plus troškove za povratak u zemlju, prenio je Tanjug.
Wolfgang Bosbach, predsjedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnja pitanja, koji je već prije nekoliko dana zatražio suspenziju bezviznog režima, danas je ponovio svoj zahtjev.
"Njemačko ministarstvo inostranih poslova bi trebalo da provjeri da li se sadašnje stanje mora promijeniti ili kako se na drugi način može spriječiti zloupotreba našeg socijalnog sistema“, rekao je Bosbach listu "Ruhr Nachrichten“.
Srpski azilanti, njih 4.300 koliko ih je u osam mjeseci ove godine podnijelo zahtjev za azil u Njemačkoj, a od kojih je svega 0,3 posto i steklo to pravo, naljutili su, očito, njemačke vlasti, koje sada traže i privremenu suspenziju bezviznog režima, ali i radikalno skraćenje azilantskog postupka na do 48 sati.
Poređenja radi, iz Afganistana je 35 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva dobilo status azilanata, iz Iraka 62 posto, Sirije 94 posto, Irana 53 posto.
Podnosiocima zahtjeva iz Srbije i Makedonije je, prema izjavi jednog portparola bavarskog ministarstva, stalo samo do toga da se „prečicom“ i manipulacijama na nekoliko mjeseci dočepaju njemačkih socijalnih primanja.
Podaci pokazuju da čak i u to malo pozitivno riješenih slučajeva nije utvrđen nikakav progon, već - kako se navodi - lične prepreke za protjerivanje nazad, poput bolesti podnosioca zahtjeva.
Statistika kaže, piše njemačka štampa, da je od ukupno podnesenih zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije preko 90 zahtjeva Roma.
Ukoliko bi Srbiji bezvizni režim sa zemljama EU-a bio ukinut, onda bi se unutrašnjopolitička izolacija Roma mogla dalje zaoštriti, jer bi oni onda, smatraju analitičari, mogli biti kolektivno proglašeni odgovornim za ukidanje vizne slobode.
Advokat organizacije "Pro azil“ Hubert Heinold mišljenja je da je pretežna većina odbijenih zahtjeva Roma i onako nepravedno odbijena.
Heinold vjeruje da bi se, ako bi se ozbiljno analiziralo šta sve jedna romska porodica doživi kada je riječ o nasilju, onda moglo reći, smatra advokat, da je situacija vjerovatno dostigla nivo progona jedne grupe.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
