U izvješću za parlament o svom radu za prošlu godinu navela je da je lani u Sloveniji pokrenuto 406 postupaka zbog sumnje da su kršene odredbe toga zakona u javnom i privatnom sektoru.
Najviše, više od 40 postupaka, pokrenuto je protiv zdravstvenih ustanova te više desetaka protiv raznih državnih i javnih tijela, čak i sudova i drugih pravosudnih tijela.
Kršenje Zakona o zaštiti privatnih podataka i o pravu javnosti kojoj moraju biti dostupni javni podatci uvelike raste zadnjih godina, a povjerenica navodi da je mnogo prijava poslodavaca koji pregledavaju elektroničku poštu zaposlenih. Također je bilo i mnogo prijava poslodavaca jer su zahtijevali uvid u medicinske podatke svojih zaposlenika iako su prava poduzeća na te podatke vrlo ograničena i odnose se uglavnom na izostanak s posla zbog bolesti. Poslodavci često pokušavaju dokazati da zaposleni zlorabe bolovanje, a to u postupku ne mogu dokazati bez podataka koji su dostupni samo liječnicima.
Povjerenica za informacije pak upozorava da liječnik i drugi zaposlenik u zdravstvu ne smije poslodavcu davati nikakve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta, ako takvo rješenje ne donese sud ili ako sam pacijent ne pristane na otkrivanje svojih zdravstvenih podataka.
Rukometaši BiH doživjeli težak poraz od Portugala u prvoj utakmici baraža za SP
