Talas imigranata pred granicama Srbije

List navodi da u prilog tome govori i podatak da je broj zahtjeva za dobijanje azila u Srbiji u prošloj godini čak 10 puta veći u odnosu na 2008. godinu.

Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražilaca azila Radoš Đurović rekao je za "Blic" da, ako se uzme u obzir da je Srbija tranzitna zemlja i posljednja linija odbrane zemljama EU, realno postoji mogućnost da se broj ljudi koji ilegalno ulaze u Srbiju još poveća.

On je napomenu da se više hiljada ilegalnih migranata iz Turske i sa Bliskog istoga nalazi u grčkoj luci Patrija, gdje podnose zahtjev za azil, ali da grčke vlasti nisu u mogućnosti da sve zahtjeve adekvatno procesuiraju, te da u mnogim slučajevima nema ni prevodioca.

"Mnogim imigrantima su omogućili privremeni boravak od mjesec dana, što ljudi koriste da kamionima, kolima, čak i pješice pobegnu u Makedoniju ili na Kosovo i odatle ulaze u našu zemlju", dodao je Đurović.

"Blic" piše da je među stranim državljanima koji su u Srbiji zatražili azil sve veći broj maloljetnika i to bez pratnje roditelja, a najviše ih je iz Avganistana, koji bi da u Evropi zarade da bi pomogli porodici ili svom selu.

Grčka planira da iskoristi stare vojne baze za smještaj ilegalnih imigranata, jer su centri za prijem izbjeglica prenatrpani. U planu je izgradnja 12 kilometara zaštitne ograde pored rijeke Marice na granici sa Turskom, kako bi se spriječio dolazak izbjeglica. Samo u prošloj godini u Grčku je stiglo više od 130.000 azilanata.