Regija
0

Tadić danas pred Generalnom skupštinom UN-a

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Predsjednik Srbije Boris Tadić obratit će se danas poslijepodne Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sa zahtjevom da podrže rezoluciju Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde u Haagu traži savjetodavno mišljenje o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Tadić će se Generalnoj skupštini UN-a obratiti u okviru prvog dana generalne debate, koja će trajati do 1. oktobra, poslije čega će zasjedanje biti nastavljeno raspravom i odlučivanjem po tačkama dnevnog reda.

Predsjednik Srbije će pred Generalnom skupštinom UN-a govoriti u 12 sati po lokalnom vremenu, odnosno u 18 sati po srednjoevropskom vremenu.

Da bi od Međunarodnog suda pravde bilo zatraženo mišljenje o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova, inicijativu Srbije mora da podrži većina od 192 zemlje članice UN-a, ali treba imati u vidu da države članice imaju mogućnost i da se uzdrže od glasanje.

Predsjednik Srbije će u New Yorku boraviti do 27. septembra, do kada će imati susrete sa više od 30 šefova država članica UN.

Radni dio posjete sjedištu UN-a Tadić je započeo u ponedjeljak sastankom s predsjednikom Generalne skupštine UN-a Miguelom D'Escotom Brockmannom i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.

Predsjednik Generalne skupštine UN-a je, kako je Tadić prenio na konferenciji za novinare, istakao da je inicijativa Srbije od velikog značaja za budućnost UN-a, i najavio da će rezolucija koju predlaže Beograd imati prioritetan značaj i biti jedna od prvih tačaka o kojima će se odlučivati u prvoj polovini oktobra, prenio je Tanjug.

Tadić je predsjedniku Crne Gore u razgovoru poručio da bi eventualna odluka crnogorskih vlasti da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova za Srbiju bila "potpuno neprihvatljiv gest".

Vujanović se, prema Tadićevim riječima, požalio da su vlasti Crne Gore izložene velikom pritisku da priznaju nezavisnost Kosova.

Predsjednik Srbije je naglasio da bi takva odluka vlasti Crne Gore destabilizirala regiju i predstavljala "izuzetno tešku okolnost" u bilateralnim odnosima dviju susjednih zemalja.