Šta donosi samit u Tivtu za Zapadni Balkan: Proširenje EU više nije samo prilika, već geostrateška nužnost

Samit EU - Zapadni Balkan, koji se održava u primorskom gradu Tivtu, okupit će evropske lidere, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i italijansku premijerku Giorgiu Meloni, kao i šefove država drugih zemalja kandidata s Balkana i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen.

Visoko na dnevnom redu bit će pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, male, planinske države koja je nekada bila dio Jugoslavije i koja je prošlog mjeseca obilježila 20. godišnjicu proglašenja nezavisnosti od državne zajednice sa susjednom Srbijom.

Nakon ulaska u NATO 2017. godine, ova zemlja od 623.000 stanovnika odlučna je u ostvarivanju ambicioznog cilja da postane 28. članica EU do 2028. godine. Slogan "28 do 28" (28 by 28) čak je ispisan na jednom od aviona crnogorske nacionalne aviokompanije.

Evropska unija je već formirala radnu grupu za izradu nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore, što je jasan znak da je članstvo nadohvat ruke. Crna Gora slovi za predvodnika u integracijama, znatno ispred ostalih zemalja kandidata u regiji: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije.

Sve ove zemlje nalaze se u različitim fazama procesa pristupanja, a EU u posljednje vrijeme nastoji ohrabriti reforme u državama kandidatima, strahujući od rastućeg utjecaja Rusije i Kine.

Zemlje kandidati moraju uskladiti svoje zakonodavstvo u 35 političkih oblasti ili "poglavlja", koja obuhvataju sve – od pravosudnih standarda do poljoprivrednih i ribarskih propisa. Svih 27 članica EU mora dati svoju saglasnost prije otvaranja, a zatim ponovo i za zatvaranje svakog poglavlja.

Ukrajina i Moldavija također su među desetak zemalja koje teže ulasku u blok. Island će u augustu održati referendum o tome hoće li podnijeti zahtjev za članstvo.

Samitom će predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa, koji je tokom ovosedmične turneje po zemljama Zapadnog Balkana naglasio koliko je Unija ozbiljna u namjeri da se proširi.

Dok bjesne ratovi u Ukrajini, Iranu i na Bliskom istoku, a buduća sigurnost Evrope dolazi pod znak pitanja uslijed percepcije da su Sjedinjene Američke Države manje posvećene svojim NATO saveznicima, zemlje EU ubrzano rade na jačanju vojnih kapaciteta i odbrani od sve agresivnije Rusije.

Govoreći u četvrtak u Srbiji, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Costa je izjavio da u vremenima "globalne geopolitičke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti" proširenje EU "nije samo prilika, već geostrateška nužnost za Evropu."

Faruk Bašić, istraživač na Briselskom institutu za geopolitiku, ocijenio je da će samit vjerovatno rezultirati ubrzanim koracima ka ulasku Crne Gore u blok 2028. godine. Očekuje se i uvođenje novih zaštitnih mehanizama kako bi se osiguralo da zemlje članice ne krše norme EU.

Ovaj samit će biti prvi susret lidera EU nakon šokantnog poraza u aprilu bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana, lidera bliskog Rusiji koji je tokom svoje 16-godišnje vladavine kršio evropske standarde o demokratiji i vladavini prava te njegovao bliske veze s drugim autokratama.

Poučena bolnim iskustvom Orbanovog urušavanja demokratije i historijskog korištenja prava veta u Evropskom vijeću, EU osmišljava nove načine korištenja finansijskih sankcija ili ograničavanja pristupa jedinstvenom tržištu. Cilj je izvršiti pritisak na buduće članice da provedu reforme i prilagode se standardima bloka, naglasio je Bašić.

"EU pokušava pronaći način da primi zemlju koja nije u potpunosti spremna za članstvo, a da pritom ne izgubi mehanizme kojima bi je naknadno mogla pozvati na odgovornost", rekao je Bašić, osvrćući se na kandidaturu Ukrajine, ali i zemalja Zapadnog Balkana poput Srbije i Kosova.