Srbijanci govore "domaćim", "ljudskim" i "lalinskim" jezikom

Čak 128.191 građanin Srbije ili 1,78 posto od ukupne populacije nije željelo da se izjasni o svom materinjem jeziku ili su upisivali da govore “domaćim” jezikom, “ljudskim”, “niškim”, “lalinskim”, a bilo je i odgovora: bilingvista, poliglota, ćirilica i drugo.

Za razliku od popisa 2002, kada se nitko od građana Srbije nije izjasnio da govori crnogorskim jezikom, prema posljednjem popisu taj jezik govori 0,04 posto, ili 2.519 građana Srbije, objavljeno je u najnovijoj publikaciji “Vjeroispovijest, materinji jezik i nacionalna pripadnost” Republikanskoga zavoda za statistiku.

Također, u odnosu na popis iz 2002. godine, za 40.000 je povećan broj ljudi koji nisu vjernici (ateisti), dok je broj građana koji prije 11 godina nisu željeli da se izjasne o materinjem jeziku ili su navodili pogrešne odgovore bio 0,85 posto.

U Srbiji se 88,09 posto stanovništva, ili 6.330.919 ljudi, izjasnilo da im je srpski materinji jezik. Na drugom mjestu po brojnosti je madžarski, kojim govori 243.146 osoba, što je 3,38 posto od ukupnog broja stanovništva Srbije, a na trećem je bosanski jezik, kojim govori 138.871 osoba, ili 1,93 posto.

Prema rezultatima popisa 2002. godine 63.835 građana je izjavilo da im je albanski materinji jezik, a 2011. primjetan je veliki pad (10.040) jer je albansko stanovništvo u općinama Bujanovac i Preševo u većini bojkotiralo popis kao i djelomično u Medveđi.

Prema rezultatima posljednjeg popisa, više od šest miliona stanovnika Srbije je pravoslavne vjeroispovijesti (84,6 posto od ukupnog stanovništva). Drugi po brojnosti su katolici, sa 350.000 (pet posto), a treća po zastupljenosti je islamska vjeroispovijest, sa više od 220.000 pripadnika, ili tri posto od ukupnog broja stanovnika.