Tadić je podsjetio da je Srbija imala značajan zastoj u razvoju nauke od 20 godina, i naglasio da je priključenje ovom projektu, "možda najvećem u ljudskoj istoriji, koji je posvećen otkrivanju univerzuma", veoma važno za srbijanske naučnike, univerzitete i institute.
"Priključenje CERN-u ubrzava proces istraživanja i daje šansu ljudima u punoj stvaralačkoj snazi, ali i mladima da tu snagu dostignu", rekao je predsjednik Srbije i dodao da nijedna zemlja ne može da se razvija bez bazičnih naučnih istraživanja, pogotovo onih koja su primenjiva u industriji.
Prije potpisivanja sporazuma, Heuer je održao prezentaciju i upoznao Tadića sa glavnim pravcima rada Centra, prenose beogradski mediji.
Odluka da se Srbija primi u pridruženo članstvo CERN-a donesena je 16. decembra prošle godine, a to članstvo će biti, kako je ranije ocijenio prvi čovjek CERN-a, važno je za obje strane.
Prema Heuerovim riječima, za CERN će biti značajno što će srbijanski naučnici biti bliže povezani sa laboratorijom i jer će biti moguća tješnja saradnja sa srbijanskim preduzećima, inženjerima i tehničarima, dok će za Srbiju to biti priznanje visokog rejtinga njenih istraživača.
Prijem u pridruženo članstvo je predkorak za punopravno članstvo u tom istraživačkom centru a odluka o tome biće donesena u roku od pet godina.
Srbija je 1954. godine, kao jedna od republika tadašnje FNRJ, bila osnivač CERN-a. Godine 1961, povukla se iz članstva, kao dio SFRJ, a vratila se u Centar 2001. godine kroz Sporazum o saradnji.
CERN je najveća svijetska laboratorija za fiziku čestica, a glavna istraživanja odvijaju se u velikom hadronskom kolajderu ili sudaraču čestica (LHC).