Jeremić je ipak rekao kako je još daleko od toga da će Srbija sigurno dobiti većinu od 192 zemlje u Općoj skupštini UN-a, koliko je potrebno da bi taj prijedlog bio i prihvaćen.
"Srbija traži od UN-a odobrenje da pita za mišljenje Međunarodni sud pravde o tome je li proglašenje nezavisnosti Kosova 17. februara bilo u skladu sa međunarodnim pravom. Prerano je reći da je stvar gotova. S druge strane nalaze se vrlo moćne zemlje", rekao je Jeremić.
Šef srbijanske diplomatije ocjenjuje, međutim, kako Srbija ima jake argumente za Sud pravde i veliku šansu da presuda bude donesena u njenu korist, ali da će najteže biti dobiti većinu u UN-u i stići do suda, te ističe kako je to sada "najveći vanjskopolitički izazov zemlje" i vjerojatno "najsveobuhvatnija diplomatska akcija od Pokreta nesvrstanih".
Jeremić je priznao i kako ima puno otpora inicijativi Srbije te "javnih i drastičnih pritisaka moćnih zemalja".
Osvrćući se na odnose sa SAD-om, ministar je rekao kako su oni narušeni nakon američkog priznanja Kosova, ali da će se srbijanska vlada truditi sarađivati sa SAD-om, kao najvažnijom zemljom na međunarodnom planu, u drugim područjima koja nisu u vezi s Kosovom.
"Odnosi s Washingtonom narušeni su i nalaze se na najnižoj razini od 1999. godine, kada smo bili u ratu. To nije bio izbor Srbije nego SAD-a, oni su svojom odlukom da priznaju Kosovo nanijeli udarac Srbiji i mi ne možemo zanemariti činjenicu kako je Amerika bila nositelj projekta priznanja Kosova", rekao je Jeremić.
Što se tiče odnosa s Rusijom, srbijanski ministar vanjskih poslova rekao je kako su oni dobri i da se ništa nije promijenilo priznanjem gruzijskih područja Južne Osetije i Abhazije te da dobri odnosi s Rusijom ne isključuju približavanje Srbije Evropskoj uniji.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
