Beogradski mediji
0

'Spor Hrvatske i Srbije trajaće godinama'

FENA
Spor između Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu mogao bi završiti za četiri-pet godina ako u međuvremenu te dvije države ne postignu neki oblik "izvansudskog poravnanja, što zasad nijedna strana ne razmatra javno kao mogućnost", piše u četvrtak beogradska "Politika".

List na gotovo cijeloj stranici piše o najnovijemu hrvatsko-srpskom sporu nakon odluke Međunarodnog suda pravde u Den Haagu da se proglasi nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid. Prema riječima sugovornika lista, stručnjaka za međunarodno pravo i rad suda u Haagu, Srbiji će relativno brzo biti dan rok u kojemu bi trebala odgovoriti na hrvatsku tužbu za genocid, a taj rok navodno neće biti kraći od godinu dana.

Politika najavljuje da će "uz odgovor na hrvatske tvrdnje o navodnom genocidu koji je službeni Beograd počinio u Vukovaru, regiji Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije" stajati i protutužba Beograda, kako je već najavio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić. No list dodaje da u ovom trenutku nitko od članova srbijanskoga pravnog tima nije spreman govoriti o tome što će sve biti sadržano u odgovoru i protutužbi Beograda s obrazloženjem da bi to bilo samo nepotrebno otkrivanje karata na štetu Srbije, pa će tako sve do početka usmenog dijela rasprave pred sudom ti dokumenti "ostati tajna za najširu javnost".

U tekstu se navode reakcije srbijanskih stranaka i političara te izvodi iz pisanja hrvatskih medija o tome.

"Politika" donosi i izjavu čelnika jedne od vladajućih koalicijskih stranaka, G 17 Plus, i ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića, koji kaže kako je "vrlo uznemiren" zbog svih događaja u vezi s odnosima Srbije i Hrvatske.

"Mislim da bismo zaista konačno trebali zaboraviti prošlost, i mi i oni, i gledati u budućnost. Drugim riječima, mislim kako bi bilo najbolje da Hrvati povuku svoju tužbu, a da mi ne podnosimo protutužbu jer nas ovo nikamo ne vodi. Trenutačno politiku u Srbiji vode generacije koje nemaju nikakve odgovornosti ni veze s događajima iz 90-ih godina", rekao je Dinkić.

Po njegovim riječima, srbijanska Vlada nije raspravljala o reakciji na tužbu koju je Hrvatska podnijela ICJ, ali će vjerojatno to pitanje već na prvoj sjednici pokrenuti Ministarstvo vanjskih poslova.

"Protutužba protiv Hrvatske za genocid je pravno svrhovito i povoljno rješenje jer omogućava Srbiji istjerati i dokazati svoju pravdu i neosnovanost tužbe druge strane", rekao je za beogradski "Blic" od četvrtka profesor prava i bivši predsjednik saveznoga Vrhovnog suda, Momčilo Grubač, dodajući da bi se tako Srbija osjećala sigurnije, a obje bi strane došle u istu poziciju i napadača i branitelja.

List, međutim, ističe kako je "politička strana tog procesa mnogo osjetljivija i nema suglasnosti bi li Srbiji donijela više dobra, ili bi samo pogoršala odnose sa susjedima u regiji". Također navodi da na raznim internetskim blogovima, forumima i sl. "obični ljudi uglavnom podupiru najavu srbijanske protutužbe".

"Blic" neslužbeno od članova srbijanskoga pravnog tima doznaje da će se, ako Srbija tuži Hrvatsku, oba procesa navodno ujediniti. Navodi se i izjava veleposlanika Srbije u Nizozemskoj i člana pravnog tima prof. Radoslava Stojanovića, koji ističe da "presuda ne može zadovoljiti obje strane, a ona strana koja nije zadovoljna nastavlja sukob" koji se time ne rješava. "Pregovaranje je mnogo bolji put za rješenje političkih sporova i Hrvatska bi trebala smoći snage da odustane od tužbe i uputi prijedlog Srbiji za početak pregovora o nacionalnom pomirenju", rekao je Stojanović.

List navodi i da dobri poznavatelji međunarodnog prava tvrde kako će sud najvjerojatnije "samo odbaciti obje tužbe jer neće naći dokaze za genocid".

Vesna Petrović iz Beogradskog centra za ljudska prava i Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo, izjavile su za "Blic" kako ni Srbija ni Hrvatska nemaju gotovo nikakvih izgleda "dokazati zločin genocida". "Ne vidim pravnog smisla za tužbu Srbije protiv Hrvatske. To samo pogoršava dobrosusjedske odnose i već se čuju ratni pokliči u javnosti. Očekujem da dva predsjednika, Boris Tadić i Stipe Mesić, uskoro sjednu za stol i razriješe sukob. Nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Bosne pokrenule su inicijativu za osnivanjem regionalnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i mislim da je to mnogo bolje od tužbi", rekla je Nataša Kandić za "Blic".

List prenosi izjavu hrvatskog veleposlanika u Srbiji Tončija Staničića, koji je u razgovoru za BBC ocijenio da bi protutužba "polarizirala odnose između dviju država". "Moja je poruka da ostavimo rat po strani jer Srbija i Hrvatska imaju ogromne pozitivne potencijale za ekonomsku i političku suradnju i šteta je takav potencijal upropaštavati za potrebe dnevne politike", izjavio je Staničić za BBC, prenosi "Blic".

Beogradski "Danas" u četvrtak navodi kako su mišljenja analitičara jedinstvena u tome da bi najava protutužbe protiv Hrvatske mogla pogoršati život Srba u Hrvatskoj te da bi mogla utjecati na gospodarsku suradnju Srbije i Hrvatske. Također ocjenjuju kako dogovor u tom sporu pred ICJ zasad nije moguć, ali je to moguće u sljedećih nekoliko godina.

Dio beogradskog tiska prenosi i izjavu predsjednika Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića, koji je najavio da će ta stranka zatražiti raspravu u Skupštini o namjeri da se podnese protutužba protiv Hrvatske za zločine nad srpskim stanovništvom, ocjenjujući u priopćenju kako je najava protutužbe osuđena na neuspjeh i znači "najnoviji primjer pogrešnog pristupa i tumaranja u vanjskoj politici Srbije".