Ova aktivistica za ljudska prava i član Povjerenstva za istraživanje stanja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji pri Ujedinjenim narodima kazala je da je Srđa Popović jednostavno ostao kao “važan lik koga se svi sećamo u jugoslovenskom pokušaju da se nešto menja pre nego što je došlo do tog tragičnog i brutalnog raspada”.
Pečat jednog vremena
"On je bio važan pečat na jedno važno vreme 1960-ih i 1970-ih", rekla je Biserko.
Naglasila je i kako će Popović ostati upamćen i kao osoba koja je među prvim u Srbiji progovorila o ratnim zločinima.
“U svakom slučaju, upamćen je kao čovek koji je od prvog dana stao protiv ratnih zločina i zbog onoga što se dešavalo i mislim da je zbog toga napustio zemlju,” rekla je Biserko.
Prisjećajući se Popovićeve borbe protiv režima Slobodana Miloševića zbog koga je i ova nekad karijerna diplomatkinja u moćnoj jugoslovenskoj diplomaciji dala otkaz u jugoslovensoj ambasadi u Londonu, da bi se pridružila buntu protiv tadašnjeg srbijanskog vlastodršca, govorila je o Popovićevom odlasku iz Beograda na početku rata u Hrvatskoj:
"Otišao je iz Jugoslavije 1991, da bi se vratio nakon deset godina i kasnije se uključio u javni život Srbije, prvenstveno oko ubistva Zorana Đinđića; on je bio zastupnik porodice. Puno je doprinio tim svojim pisanjem ili akcijama za pravne stvari, pošto je bio odličan pravnik, stavljajući sve u taj pravni okvir", kaže Biserko.
Ona je dodala kako se Srđa Popović “oprostio od svih” u svom posljednjem intervjuu, objašnjavajući upravo razloge svoga egzila na početku raspada zajedničke domovine.
Nove forme srpskog nacionalizma
Komentirajući novinarsku opasku da je Srđa Popović u Bosni i Hercegovini ostao zapamćen po svojim primjedbama na račun Milorada Dodika, kada se ovaj počeo kititi istim odličjima koje primao i Radovan Karadžić, Biserko je rekla, da je ta sklonost kritici bila dio karaktera pokojnog Popovića.
"On je bio vrlo kritičan u vezi sa srpskim nacionalizmom i vrlo je precizno detektovao ponašanje svakog od tih političara. Naravno, posebno onih koji su se predstavljali kao demokrate i nekakvi saradnici međunarodne zajednice. Ali, to je naravno bilo vrlo prepoznatljivo za sve ljude koji su pratili iz dana u dan šta se dešavalo", rekla je Biserko.
Kazala je kako “srpski nacionalizam ni dan-danas još nije nestao.”
"Taj se nacionalizam još uvijek presvlači u nove forme, a imamo i takvu vladu danas, tako da je to jedna situacija koja jako dugo traje", rekla je Biserko, ističuči da se tome ne nazire kraj.
"Za sve nas koji smo to pratili od samog početka, to je na neki način postala neka maratonska trka koja nema kraja. Tako da je glavno pitanje kako će to sve na kraju i da završi. Suviše mnogo vremena je prošlo da bi čovjek sad gledao sa nekim optimizmom, mada mi koji se time bavimo imamo i tu vrstu optimizma. Ali, čini mi se da smo došli u nekakav ćorsokak u kome Srbija iznutra nema taj potencijal da se sama izvuče”, zaključila je Sonja Biserko razgovoru za AA.
