De Hoop Scheffer je na zasjedanju šefova NATO-a u Bruxellesu rekao da je ohrabrujuće to što nakon proglašenja nezavisnosti nije bilo međuetničkog nasilja, masovnog odlaska izbeglica i organiziranih napada na kulturne i vjerske objekte.
"To je povoljno i KFOR će nastaviti da igra svoju ulogu, štiteći i većinu i manjinu širom Kosova, u skladu s mandatom koji je dobio od Ujedinjenih naroda", rekao je generalni tajnik NATO-a.
U vezi s priznanjem Kosova Scheffer je kazao da NATO kao organizacija, "nema ovlaštenja da priznaje pojedinačne zemlje".
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Bruxellesu su između ostalog raspravljali o tome da li poziv u članstvo uputiti Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji.
Poziv mora odobriti svih 26 članica NATO-a prije donošenja formalne odluke na samitu u Bukureštu početkom aprila.
Dopisnik BBC-a navodi da spor oko imena Makedonije prijeti da poremeti planove zapadnoga vojnog saveza.
Grčka je, naime, najavila da će odluku o prijemu blokirati ako ta bivša jugoslavenska republika ne pristane na promjenu imena - jer ime Makedonija, po mišljenju Atine, podrazumijeva teritorijalne pretenzije na istoimenu grčku pokrajinu.
Ministri su ponudili tješnje veze ostalim zemljama Balkana, uključujući i Srbiju, usprkos antizapadnom raspoloženju koje se širi nakon priznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Glavne teme razgovora šefova diplomatija zemalja članica NATO-a su operacije u Afganistanu i djelovanje KFOR-a na Kosovu u "donekle zaoštrenoj situaciji", u kojoj nema nekih većih problema i nasilja nakon proglašenja nezavisnosti u Prištini.
Jedan zvaničnik NATO-a je prije sastanka istaknuo da će Condoleezza Rice, Frank-Walter Steinmeier, David Miliband, Bernard Kouchner i ostali ministri zemalja članica ponovo istaknuti da KFOR na Kosovu nastavlja igrati svoju ulogu i da će zaštititi i tamošnju većinu i manjinu, saglasno mandatu koji je dobio od Vijeća sigurnosti UN-a.
Za sada se ne vidi mogućnost za neki pomak u odnosima sa Srbijom, iako NATO, kako kažu njegovi zvaničnici, ostaje spreman sagledati mogućnost pospješivanja saradnje u okviru programa Partnerstvo za mir (PfP) kada Beograd za to bude spreman.
Na sastanku ministara razmotreni su i izgledi za proširenje saradnje s Ukrajinom i Gruzijom, koje su nedavno rekle da žele dobiti akcione planove za pregovore o učlanjenju u NATO.