Regija
157

SAD, Kanada i Jordan bojkotuju Jeremićevo zasjedanje u UN-u

Anadolija
Vuk Jeremić (Foto: AFP)
Vuk Jeremić (Foto: AFP)
Sjedinjene Američke Države (SAD) bojkotovat će zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) na kojem bi se danas trebalo revidirati krvava prošlost na Balkanu, izvještava agencija Anadolija.

Američki The Washington Post potvrdio je danas informaciju da će Amerika, Kanada i Jordan sasvim sigurno bojkotovati Jeremićevu raspravu obrazloživši to činjenicom da "u raspravu neće biti uključene" i da je rasprava najvjerovatnije "motivisana željom da se napada Haški tribunal". List navodi da brojne evropske zemlje razmatraju mogućnost da ne učestvuju u današnjoj raspravi.

Američke diplomate su potvrdile da će Obamina administracija, Kanada i još neke vlade bojkotovati zasjedanje Generalne skupštine UN-a Haškom tribunalu i međunarodnoj pravdi, navodeći da time srbijanski diplomata i aktuelni predsjednik Generalne skupštine UN-a Vuk Jeremić zapravo "želi da diskreditovati UN-ov Tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY)".

Prema navodima američkog magazina Foreign Policy odluka američke administracije je uslijedila sedmicu nakon što je ambasador Jordana u UN-u princ Zeid Ra'ad Zeid al-Hussein na svome blogu istakao da bojkotuje navedeni događaj. Jordan je među prvima najavio da će bojkotovati Jeremićevu raspravu u UN-u, nazivajući je kontroverznim skupom.

Naime, prošle sedmice, princ Zeid je napisao da će Jeremić iskoristiti raspravu u UN-u kako bi pokušao umanjiti zločine Srba na Balkanu počinjene tokom 1990-tih.

Zeid je tada spomenuo kako je Jeremić odbacio zahtjev Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa", koje su željele da se obrate tokom rasprave, ali su na kraju dobile pravo da prisustvuju kao promatrači.

Odluka je uslijedila i nedugo prije dolaska predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u New York gdje bi trebao otvoriti jednodnevnu debatu nazvanu "Uloga međunarodne pravde u pomirenju".

Zvaničnici SAD-a još nisu komentarisali ovaj događaj, ali je princ Zeid potvrdio da SAD i Kanada "planiraju da ne prisustvuju zasjedanju u UN-u".

Vuk Jeremić krajem prošle godine najavio da će organizovati debatu o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nakon što je ovaj sud oslobodio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača.

Međutim, Jeremić, poznat po svojim oštrim kritikama Haškog tribunala istakao je da debata neće biti ograničena na dešavanja na Balkanu nego će vlade moći da raspravljaju o svim aspektima međunarodne pravde.

Napomenuo je da bi bilo vrlo žalosno i sramotno da neke države bojkotuju navedeni događaj i ne prisustvuju debati.

Tribunal za bivšu Jugoslaviju je optužio više od 90 srbijanskih državljana, uključujući i bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, što je izazvalo veliki gnjev srbijanske javnosti prema tom sudu, ocijenio je Foreign Policy.

Također, Velika Britanija i mnoge druge države na ovaj događaj će poslati mlađe diplomate.

Isto tako, mnogi svjetski zvaničnici već su izjavili da ne žele prisustvovati takvoj raspravi u UN-u, uključujući predsjednika Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Song Sang-Hyun, predsjednicu Vijeća državnih partija u Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) Tina Intelmann, specijalnog savjetnika generalnog sekretara UN-a o prevenciji genocida Adama Dieng, izvršnog direktora "Human Rights Watcha" Kenneth Roth i glavnu pravnicu generalnog sekretara UN-a Patriciju O'Brien.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR BH) poslala je pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu, iskazujući protest protiv posljednjih poteza predsjednika Generalne skupštine UN-a Vuka Jeremića u vezi sa organizacijom ekspertskog panela UN-a o međunarodnoj pravdi i pomirenju.

Jedan od pozvanih je i Lewis MacKenzie, bivši komandant UN mirovnih snaga u bivšoj Jugoslaviji, koji je više puta negirao presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Ovim je Vuk Jeremić, kako se ističe, direktno ugrozio povjerenje u međunarodne institucije pravde, te strateški politizira debatu koja ne može biti politizirana, a to je utvrđivanje činjenica i procesuiranje zločinaca za počinjene ratne zločine.