Prema mišljenju Rara iz njemačkog Savjeta za spoljnu politiku, na primjeru Kosova rješava se sudbina budućeg svjetskog poretka, koji će možda "biti rješavan u vrijeme predsjedničkih izbora u Rusiji", početkom marta, i određuje se kakva će globalna pravila igre važiti -
"Vestfalski mir, koji već 300 godina proglašava princip suvereniteta države nad teritorijom, ili moderni revolucionarni princip samoopredjeljenja naroda, koji živi na određenoj teritoriji".
"Argumenti Zapada su da ako je pokrajina Kosovo 90 odsto naseljena Albancima, oni imaju pravo da proglase nezavisnost od nacije koja je protiv njih vodila vojna dejstva", rekao je Rar dodajući da "takvom argumentacijom Zapad otvara Pandorinu kutiju, jer će za Albancima nezavisnost poželjeti Baski u Španiji, Tirolci u Italiji, narodi na sjevernom Kakvazu i tako dalje".
Ističući da na Zapadu smatraju da u zemljama gdje se privreda povoljno razvija separatizma ne treba da bude, njemački ekspert u tekstu za vikend izdanje "Rosijske gazete" ističe da se, osim zbog "prirodno prisutnih geopolitičkih interesa", zapadni političari nadaju da će to dovesti do "umirenja Balkana".
"U tom pitanju mišljenja Zapada i Rusije se dijametralno razilaze. Moskva u nezavisnoj državi Kosovo vidi novi izvor napetosti, a Zapad hoće jednom i zauvijek da utvrdi pobjedu nad 'miloševićevskom' Srbijom iz 1999.", naveo je Rar. Pritom, kako je Rar rekao, Zapad uopće ne brine što je većina stanovništva Srbije protiv otcjepljenja Kosova, ali su mnogo neprijatniji "mogući konflikti sa Rusijom", koja svim snagama blokira međunarodno priznanje Kosova.
"Međutim," naveo je Rar dalje, "u glavnim gradovima EU cinično pretpostavljaju da će se poslije nedavnog sticanja velikog dijela srpskog gasnog kompleksa od Gazproma i kontrole nad resursima nad strateškim pravcima za transport energenata preko Balkana u Evropu, Rusija umiriti.
"Na Zapadu smatraju da je za Rusiju, u stvari, bio važan samo energetski proboj na Balkanu preko Srbije i da je zato ona podržavala Beograd u konfliktu oko Kosova", naglašava Rar, dodajući da je "problem naravno mnogo dublji", jer se rješava sudbina svetskog poretka. Ovaj ekspert ocenjuje da "uz svu želju", Moskva ne može da približavanjem na vojnom planu "zaštiti braću Srbe", jer je "to pokušala da uradi u 19. vijeku i ušla u Prvi svjetski rat, koji je izgubila, a i Srbi tokom istorije nisu uvijek bili toliko proruski kako se sada čini".
Razmatrajući moguće ponašanje Rusije, Rar je naveo da je šef diplomatije Sergej Lavrov "požurio da umiri Zapad" kako "Moskva ne namjerava da se 'sveti' Zapadu, odgovorom na priznanje nezavisnosti Kosova svojim priznanjem nezavisnosti Abhazije ili Južne Osetije". "Uopće, u Rusiji se osjeća želja snaga koji određuju spoljnu politiku u Kremlju da se ne svađaju sa Zapadom", smatra njemački ekspert.
