O odnosima s Hrvatskom Rupel je govorio u zatvorenom dijelu sjednice, a ministarstvo vanjskih poslova u petak je na svojim web-stranicama objavilo rezime Rupelova izlaganja u kojemu je među ostalim ocijenio da je sadašnja vlada tijekom svog mandata uspješno rješavala otvorena pitanja s Hrvatskom i ostvarivala nacionalne interese u sklopu pristupnog procesa uključivanja Hrvatske u EU. Dodaje se da odnose sa susjednom državom "još uvijek opterećuje nasljeđe sporazuma Drnovšek-Račan" kojega je Hrvatska odbila.
Rupel u svom rezimeu posebno ističe da je Slovenija uspješno spriječila primjenu ZERP-a, te donijela vlastite zakone koji se tiču mora i ekološkog pojasa, sastavila tzv. Bijelu knjigu o granici, ali i da je s hrvatskom vladom došlo do rješenja niza pitanja, od uzajamne liberalizacije prodaje nekretnina, sistemskog rješenja za sredstva za razgradnju nuklearke Krško, pa do praktičnih poteza na planu ulaska slovenskih banaka na hrvatsko tržište, zajedničke obnove nasipa na Muri i drugih.
Rupel navodi da se rješavaju i druge stvari poput pitanja malograničnog ribarstva, da je riješen slučaj Joras i pitanje ulaska maloljetnih osoba iz Slovenije u Hrvatsku, ali da su odnosi s Hrvatskom još uvijek u stanju koje je ograničeno problematikom granice.
Te donose, po ocjeni Rupela, opterećuje nasljeđe parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan koji je, kako dodaje, Hrvatska najprije prihvatila, a onda odbacila. Rupel u rezimeu navodi da je "na slovensku inicijativu" došlo do pomaka u rješavanju pitanja granice, da su formirane dvije međudržavne komisije za prepuštanje graničnog pitanja prosudbi "trećeg", te da Slovenija u odnosima sa susjednom državom uspješno ostvaruje nacionalne interese tijekom hrvatskog pristupnog procesa prema Europskoj uniji.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
