U ekspertizi se također navodi da rezolucija 1244 ostaje na snazi i nakon eventualne jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, jer ne sadrži nikakvo vremensko ograničenje niti uvjete pod kojima prestaje da važi.
Ministarstvo je, kako su već krajem prošle godine pisali njemački mediji, naručilo pravnu ekspertizu čiji se cjelovit tekst drži u tajnosti. Skraćenu verziju pravne analize objavio je na svojoj internet-stranici poslanik Ljevice u Bundestagu, penzionisani profesor prava iz Hamburga Norman Piech.
Pravnici koje je anagažirala vlada smatraju da se "u preambuli rezolucije i u aneksu 2. sadržana obaveza članica UN da se očuva suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije (sada Srbije) odnosi samo na prijelazni režim koji je stvoren rezolucijom".
Kako rezolucija nema odredbe o konačnom statusu Kosova i pošto su iscrpljene sve mogućnosti postizanja sporazuma između Srba i Kosovara, onda više "nisu isključene druge, međunarodnopravno dozvoljene mogućnosti rješavanja statusnog pitanja", navodi se u ekspertizi.
"Pretpostavka da Rezolucija 1244 zabranjuje svako drugo rješenje i poslije jasnog i definitivnog neuspjeha pregovaračkog procesa, vodila bi do toga da u slučaju propasti tog procesa ne može uopšte da se krene nijednim drugim putem. To ne može da bude namjera koju je Vijeće sigurnosti iskazao ovom rezolucijom", tumače njemački pravnici.
Istovremeno ukazuju da rezolucija 1244 nema rok niti definira uvjete pod kojima prestaje da važi i da tačka 19 određuje čak da mandati za međunarodno civilno i vojno prisustvo, koje rezolucija predviđa, ostaju tako dugo na snazi dok SBUN ne odluči nešto drugo.
U pravnoj ekspertizi se navodi da iskustva s ranijim rezolucijama UN-a u različitim oblastima ne ukazuju na mogućnost da je Vijeće sigurnosti želi "da Kosovo koje se proglasilo nezavisnim odredi kao uvjet za prestanak važnosti rezolucije". Pri tome se kao primjer navodi Irak poslije pada režima Sadama Huseina.
Vijeće sigurosti je tada, podsjeća se, donijelo novu rezoluciju kojom su ukinute sankcije Iraku, umjesto da pusti da one jednostavno prestanu da važe.
"Praksa VSUN jeste da mandate, ukoliko nisu unaprijed ograničeni, formalno okonča. Također i tačka 11 (f) rezolucije 1244 ukazuje da SB proglašenje nezavisnosti Kosova nije želio da odredi kao razlog za prekid važnosti sopstvene rezolucije. U toj tački se govori o završnoj fazi u kojoj se državna ovlašćenja sa provizornih prenose na institucije stvorene u okviru konačnog rješenja", navodi se u ekspertizi.
Dodaje se da se "još teže može pretpostaviti da je Vijeće sigurnosti kao uvjet za prestanak važnosti rezolucije namjeravalo da odredi priznanje nezavisnog Kosova od strane drugih država".
"Pošto će različite države Kosovo da priznaju u različito vrijeme i neke uopće neće da ga priznaju, to bi onda značilo da rezolucija koja se odnosila na sve članice UN, sada za neke države brže, za neke sporije, a za neke uopšte ne prestaje da važi. Ne može se Vijeće sigurnosti podmetnuti namjera da je željelo ili odobrilo takvo cijepanje važnosti sopstvene rezolucije", ocijenili su njemački pravnici.
Pored toga, svakako ne bi bilo u skladu sa nastojanjima VS, ako bi misija na Kosovu bila okončana upravo "u trenutku kada je najnužnije potrebna". Navodi se da bi i poziv Kosova međunarodnoj zajednici da nastavi civilno i sigurnosno prisustvo na dosadašnjoj osnovi bio, za sebe i nezavisno od rezolucije 1244, takođe dovoljna međunarondopravna osnova za nastavak misija.
"Ali kako rezolucija 1244 nastavlja da važi i pošto predstavlja dovoljnu osnovu za misije, iz pravnih razloga poziv Kosova nam ne treba. Iz političkih razloga bi takav poziv bio od velikog značaja, jer bi bilo jasno da se misije nastavljaju uz saglasnost i na želju vlade i naroda Kosova", dodaje se.
Predstavnici vlade u Berlinu za sada nisu objelodanili kada i kakve korake žele da preduzmu posle najavljenog proglašenja nezavisnosti Kosova, ali je jasno da Njemačka nije među članicama Evropske unije koje bi bile protiv priznavanja Kosova.
Ekspertiza je izraz nastojanja da se planiranim političkim potezima da odgovarajući pravni okvir, tim pre što se opozicioni Liberali i Ljevica, ali i, bitno tiše, niz političara Socijaldemokratske partije Njemačke šefa diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera protivi nastavku angažmana Bundesvera na Kosovu poslije proglašenja nezavisnosti.
Pravna dimenzija mogla bi za vladu da postane još važnija ukoliko opozicona Ljevica odluči da preda Ustavnom sudu tužbu protiv produžavanja boravka Bundesvera na Kosovu smatrajući UN i EU ne smiju ni da prihvate otcjepljenje Kosova, jer je to miješanje u unutrašnje stvari države Srbije koje je protivno međunarodnom pravu.
