Konferenciju su organizirali Srpski demokratski forum (SDF) iz Beograda, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) iz Zagreba, te Ured za ljudska prava iz Tuzle, a prisustvovali su joj i predstavnici OESS-a, UNHCR-a i Europske komisije (EK) u Srbiji.
Svi su se sudionici suglasili u ocjeni da Sarajevska deklaracija o povratku izbjeglica nije ostvarena onako kako su njezini potpisnici zamislili jer države nisu dogovorile smjernice za povratak izbjeglih, te se i proteklih godina pribjegavalo bilateralnim sporazumima između tih država i vlastitim rješenjima u svakoj od njih.
Kad je o situaciji u Hrvatskoj i povratku izbjeglih Srba riječ, toj je temi posvećen najveći dio rasprave.
Anna Maria Radić, ravnateljica hrvatskog Ureda za područja posebne državne skrbi pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, izjavila je da je proces povratka predviđen Sarajevskom deklaracijom "manje-više završen", s obzirom na to da Hrvatska nije mogla čekati završetak tog procesa, već je morala naći vlastita rješenja za povratničke probleme.
"Hrvatska je odlučna da se sva preostala pitanja riješe i da se u tom procesu intenzivira suradnja s državama regije", kazala je ona.
Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac rekao je da je "sarajevski proces" rezultat međunarodne inicijative OESS-a, te da ga od samog početka prati otpor koji "traje i danas". On je kao ključne probleme označio to što se i u međunarodnim organizacijama mijenjaju ljudi i njihove politike, kao i otvaranje nekih pitanja u regiji, poput priznavanja neovisnog Kosova što je, po njegovoj ocjeni, dovelo do novih "turbulencija" u međusobnim odnosima.
"Vrijeme je za promjenu odnosa i intenziviranje suradnje u svim područjima, od borbe protiv organiziranog kriminala do povratka izbjeglica", kazao je Pupovac.
On je uz ostalo govorio i o problemu progona za ratne zločine u Hrvatskoj, koji stvara veliku pravnu nesigurnost kod pripadnika srpske manjine, te je naglasio da i to mora biti riješeno do zaključenja pregovora s EU-om o 23. poglavlju koje se odnosi na pravosuđe i vladavinu prava.
O konkretnim problemima izbjeglica i povratnika u Hrvatsku govorio je predsjednik Samostalne srpske demokratske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović. On je rekao da dosta problema još ima, ali da su vidljivi pomaci otkako je ta stranka dala potporu hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu.
"Dvije su ključne stvari u rješavanju izbjegličkog problema: dvije vlade, hrvatska i srpska, trebale bi konačno iskazati brojeve, tko se i u kolikom broju želi vratiti, kao i poštivati volju svakoga onoga tko se želi integrirati u zemlji izbjeglištva", kazao je Stanimirović, dodajući da sva teška pitanja treba riješiti do ulaska Hrvatske u EU "u dogovoru vlada i međunarodnih organizacija".
Pomoćnica srbijanskog povjerenika za izbjeglice Danijela Popović Roko, kao i Trivo Inđić, savjetnik srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, zauzeli su se za to da se nekadašnjim nositeljima stanarskih prava u Hrvatskoj stanovi vrate ili da im se isplati pravedna naknada. Inđić je naglasio da nije riječ samo o stanovima, nego i povratu druge imovine, omogućavanju zapošljavanja, rješavanju problema progona za ratne zločine, ali i sprječavanju etnički motiviranih ispada i ostalim problemima.
"Vjerujemo da je napredak moguć i da ćemo na tome svi raditi, a za to nam je potreban otvoreni dijalog", kazao je savjetnik srbijanskog predsjednika.
Predstavnici međunarodnih organizacija na konferenciji su istaknuli da je svim državama regije zajednička zadaća rješavanje problema izbjeglica, te da će uspjeh u tome biti jedna od stvari koje će se ocjenjivati na putu svake zemlje ka EU.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
