Prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova optužen za ubijanje civila 1945.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca tereti da je od 7. maja do sredine juna 1945. protivno propisima međunarodnog ratnog prava, naredio hapšenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbama da su sarađivali s ustaškim vlastima.

Uhapšeni, šest poznatih i četrnaest zasad nepoznatih osoba, ispitivani su više dana i potom po njegovom naređenju, od podređene mu 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a, u više navrata odvođeni, usmrćeni i zakopani na predjelu Vidanka Curak. Jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju, usmrćen je hicima iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi, objavilo je odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.

Boljkovčev branitelj Anto Nobilo rekao je Hini da će svoj stav u odnosu na optužbe moći zauzeti tek kad dobije optužnicu. "Nisam vidio optužnici pa ne znam na temelju kojih dokaza ga se tereti", kazao je Nobilo.

Dodao je da u dokaznom postupku nije vidio ni jedan dokaz koji bi teretio njegova branjenika. No, ostavio je mogućnost da je u međuvremenu pronađen neki dokaz koji on još nije vidio. "Kad dobijem optužnicu moći ću zauzeti svoj stav", rekao je Nobilo.

Boljkovac je zbog tih optužbi uhapšen 2. novembra 2011. a iako je odbacio sve optužbe istražna sutkinja uz pokretanje istrage odredila mu je i pritvor. Te je odluke nakon žalbe odbrane potvrdilo i izvanraspravno vijeće Županijskog suda.

Ustavni sud je krajem novembra 2011. ukinuo odluku zagrebačkog Županijskog suda o pokretanju istrage i određivanju pritvora protiv Boljkovca zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1945. Zbog poodmakle dobi i zdravstvenog stanja Boljkovac je većinu vremena umjesto u Remetincu proveo u zatvorskoj bolnici.