Makedonski ustavni sud zabranio je vjeronauk u školama s obrazloženjem da se time narušava svjetovna narav države.
Vjeronauk je ponovno uveden u škole na početku ove školske godine po zakonu što ga je vlada donijela 10 godina pošto je također bio ukinut odlukom ustavnog suda.
Vjeroučitelji i roditelji koji su protestvovali pred zgradom ustavnog suda u Skopju zahtijevali su da se vjeronauk vrati u škole, držeći da pravo na vjersko obrazovanje pridonosi izgradnji sustava vrijednosti utemeljenih na poštivanju ljudskih prava te da služi obnovi moralnog i duhovnog identiteta mladih ljudi.
Protestanti su se također usprotivili tvrdnji da vjeronauk u školama narušava svjetovnu narav države.
"Zahtijevamo da se u škole vrati vjeronauk, putem kojega mladi spoznaju osnovna vjerska načela, pravo koje uživaju učenici u 40 europskih zemalja. Ukinućem vjeronauka ustavni sud ukida pravo učenika i njihovih roditelja na izbor, što je suprotno demokratskim načelima", istaknuo je vjeroučitelj Ljupčo Smilev.
Ponovno ukinuće vjeronauka može se protumačiti kao politička odluka, jer nikako ne narušava svjetovnu narav države, izjavio je Smilev.
Njegov kolega Hajdin Saliu ocijenio je da je odluka o ukidanje vjeronauka ostatak komunističkog režima.
O ukinuću vjeronauka ustavni je sud odlučio prošle sedmice, nekoliko dana prije pravoslavnog Uskrsa, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela javnosti, vjerskih zajednica i vladajuće stranke VMRO-DPMNE-a.
Na drugoj strani odluku su pozdravile lijevo usmjereni Demokratsko-liberalna stranka i Socijaldemokratski savez, koji su i pokrenuli postupak preispitivanja ustavnosti nastave vjeronauka u školama.
VMRO-DPMNE smatra da je odluka ustavnog suda, članovi kojega su izabrani u vrijeme vladavine Socijaldemokratskog sveza, isključivo politička.
Opozicioni predstavnici pak tvrde da je reakcija VMRO-DPMNE-a na odluku ustavnog suda napad na neovisnost najviše sudske ustanove u državi.
Iz koje zemlje svijeta dolaze najatraktivniji muškarci? Na ovoj mapi Evrope dominira jedna država
