Aktuelni broj časopisa donosi brojne naučno-istraživačke radove bošnjačkih intelektualaca: Alije Džogovića, Seada Šemsovića, Senadina Lavića, Fatime Muminović - Pelesić, Seada Ibrića, Zećira Ramčilovića, Redžepa Škrijelja i drugih. U časopisu su sumirani i rezultati postignuti u prethodnoj godini i propraćene brojne aktivnosti Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević, koji je ujedno i osnivač i izdavač ovog časopisa, rekao je da je ovaj časopis nekarakterističan i da nema samo ambiciju da govori o kulturi, književnosti i historiji bošnjačkog naroda u Republici Srbiji.
"Ima ambiciju, prije svega, da prati proces ostvarivanja prava Bošnjaka u Srbiji, preko resora koji djeluju u okviru Bošnjačkog nacionalnog vijeća i ovo je broj za 2013. godinu, koju smo mi obilježili u kontekstu dva važna događaja. Jedan je deset godina saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a drugi početka školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku", rekao je Džudžević.
Ističući da je časopis bošnjačke manjine u Srbiji dar Beogradu, kao i da predstavlja otvaranje jednog dijaloga budućnosti sa državom u kojoj žive pripadnici ove manjine, Redžep Škrijelj, glavni i odgovorni urednik časopisa, rekao je:
"Posebno mi je drago da se u 'Bošnjačkoj riječi' oglašava mlada generacija, koja ima šta da kaže i u proznom i poetskom stvaralaštvu i u esejistici."
On je naveo da je časopis "mogućnost da se vidi onaj pozitivni dio manjinske populacije u Srbiji, odnosno da i etničke zajednice koje ne pripadaju većinskoj zajednici mogu biti ona spona koja uvlači i daje pozitivne signale i impulse koji će ovu našu zemlju konačno početi da vode ka demokratizaciji".
Politikolog, univerzitetski profesor i bivši ombudsman za manjinska prava u Srbiji, Goran Bašić, naveo je da je, u ovim trenucima, kada je malo novca za kulturu, obrazovanje i nauku, veliki podvig izdati ovakav četverobroj.
"Posljednjih godina su Nacionalna vijeća postala nosioci kulturnog života nacionalnih manjina, na njih su prenijeta i prava i obaveze. Međutim, kako je izostala podrška izdavačima, tako je pogotovu u centralnoj Srbiji, došlo do gubljenja one vitalnosti koji su manjinski mediji i manjinsko izdavaštvo imali u ranijem periodu", rekao je Bašić.
Bašić je također naveo i da bi u Beogradu saznanja o životu Bošnjaka, jezika, običaja, o Islamu kao vjeri i načinu života, trebalo da su prisutnija i trebalo bi da se zna više o tome jer, kako kaže, postoji mnogo nerazumijevanja i predrasuda.
Komentarišući da su Bošnjaci stari evropski narod, koji vjekovima živi na ovom području, a da suživot sa drugim narodima podrazumijeva komunikaciju, Senadin Lavić, predsednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" u Bosni i Hercegovini i saradnik časopisa "Bošnjačka riječ" je rekao:
"Komunikacija se ostvaruje na više razina. Postoji svakodnevna komunikacija i postoji ova kulturološko-znanstvena komunikacija. Sve konflikte u zajednici evropskih naroda trebalo bi zamijeniti dijalogom. Kucnuo je povijesni čas, kada će morati doći do dijaloga između Bosne i Srbije, između bosanskog i srbijanskog bića, između Bošnjaka i Srba."
