{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti

F
20.3.2009. u 14:01
0
0
Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti
0
Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti
Foto: Reuters
Na pete lokalne i četvrte predsjedničke izbore u Makedoniji od proglašenja neovisnosti 1991. pozvano je u nedjelju gotovo 1,8 miliona birača, a proteknu li izbori bez izgreda i u miru, ta će država položiti ispit zrelosti ključan za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Izbori su ispit zrelosti Republike Makedonije i zato moraju proteći u mirnom ozračju jer o tome ovisi budućnost svih građana, poručio je u četvrtak predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski.

Budući da su parlamentarne izbore u ljeto prošle godine pratili nasilje i izborne prijevare, poruku da su mirni i slobodni izbori ključni za eurointegraciju Makedonije poslala je i Organizacija za sigurnost i saradnju (OESS), čijih će ih 300 promatrača pratiti.

Makedonija zapinje u provedbi reformi policije i pravosuđa, muči je visok stupanj korupcije te izborno nasilje, ali 2007. ostvarila je gospodarski rast od 5,9 posto i šest posto 2008., s padom inflacije na 5,1 posto. No finansijska kriza pogađa sve i Skoplje je krajem 2008. donijelo deset mjera zaštite gospodarstva.

Makedonija nosi teret međuetničkih napetosti između slavenske većine i albanskih Makedonaca, što je zemlju 2001. dovelo na rub građanskog rata, a završilo dogovorom o većem sudjelovanju albanske manjine (25 posto stanovništva) u politici.

Spor zbog imena Makedonije

Predizbornom kampanjom preovladavalo je pitanje imena Makedonije kao propusnice za članstvo u NATO-savezu i EU, što bi bio napredak u odnosu prema statusu kandidata, stečenim još 2005. godine.

Sedmorica kandidata za novog predsjednika države vodila su izbornu kampanju praćenu mnogim međusobnim verbalnim obračunima, ponekad duhovitima, a nerijetko i snažnima. No svi su čvrsto obećavali da će, budu li izabrani, hitro s Grčkom riješiti spor zbog imena i još 2009. uvesti Makedoniju u NATO i osigurati joj početak pregovora s EU.

Razlika je samo u načinu kako to postići i dok je većina kandidata spremna promijeniti ime države, kandidat vladajuće VMRO-DPMNE Đorđe Ivanov ustrajava na tome da se sadašnje ime zadrži.

Zbog toga, ili možda samo zato što je kandidat vladajuće stranke, Ivanov u svim anketama uporno dobiva najviše glasova, a po zadnjem ispitivanju, umjesto dosadašnjih 25 posto, dobio bi 23 posto glasova.

Na početku kampanje drugi po popularnosti bio je neovisni kandidat Ljubo Boškovski s 18 posto glasova, ali ta se potpora smanjila samo na 4,2 posto.

Po posljednjim anketama, Ljubomir Frčkovski iz Socijaldemoratskog saveza (SDSM) dobiva 8,9 posto glasova, a kandidat Nove demokratije Imer Selmani 13 posto. Albanac Selmani, bivši ministar zdravstva, uspješno je vodio kampanju i stekao naklonost i mnogih iz slavenske zajednice te su ga neki mediji prozvali makedonskim Barackom Obamom.

Kandidat Demokratske unije za integraciju (DUI) Agron Budžaku po anketama dobija 8,7 posto glasova, a Nano Ružin iz Liberalno-demokratske partije 2,9 posto. Miruše Hodža iz Demokratske partije Albanaca (DPA), jedina žena, dobija 2,3 posto glasova.

Istodobno s predsjedničkom kampanjom tekla je i utrka 370 kandidata za gradonačelnike 84 općine, a upravo lokalni izbori zanimaju albanske političke stranke koje se takmiče za Tetovo, Gostivar i skopsku općinu Čair. Na tim lokalnim izborima opet se očekuje pobjeda DUI-ja.

Kampanju za mirne izbore vodili su i predstavnik EU Erwan Fouere i američki veleposlanik Philip Reeker, koji su obilazeći gradove i veća sela s većinskim Albancima upozoravali da izbori moraju proteći mirno, bez ikakvih izgreda i skupnoga glasovanja.

Na mirne izbore sve je pozvao i premijer Nikola Gruevski, a radi toga je razgovarao sa stranačkim čelnicima.

Ukupno 1,8 miliona birača na 2,1 milion stanovnika

Pravo glasa ima 20 posto manje birača od 2.100.000 državljana Makedonije, a to zbunjuje analitičare koji se pitaju je li moguće da je samo 20 posto stanovnika mlađe od 18 godina ili je riječ o pokušaju manipulacije glasovima pokojnika i iseljenika.

Predsjednikom postaje kandidat koji osvoji većinu glasova od ukupnog broja upisanih birača, a ne uspije li to nitko, u drugi krug ulaze kandidati s najviše glasova. Pobjednik je onaj ko osvoji najviše glasova uz uslovda glasuje najmanje 40 posto upisanih birača.

Drugi predsjednički krug gotovo je siguran i u njega će vjerojatno ući kandidat Ivanov iz VMRO-DPMNE, a protivnik bi mu mogao biti Frčkovski iz SDS-a ili Selmani iz ND-a, što bi bilo prvi put da se jedan Albanac nađe u drugom krugu. No, iznenađenja su moguća jer više od 30 posto birača, kako su se očitovali, još ne zna za koga će glasovati.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: