Srbija
0

Pomirba demokratske i socijalističke stranke

FENA
Lideri Demokratske stranke (DS) i Socijalističke partije Srbije (SPS), Boris Tadić i Ivica Dačić potpisali su u subotu Deklaraciju o političkom pomirenju tih stranaka.

U tekstu Deklaracije naglašava se zajednička odgovornost za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, cjelovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje.

DS i SPS su se sporazumjele da njihova buduća suradnja bude utemeljena na zajedničkoj platformi politike, prevladavanja sukoba iz prošlosti, borbe za ostvarenje strateških ciljeva Srbije i njenih građana i stvaranja uvjeta za nacionalno i političko pomirenje kao osnovi za socijalni i ekonomski napredak, prosperitet i bolji život svih građana Srbije.

U tekstu se navodi da politički sporazum dvije stranke "ima za cilj očuvanje punog integriteta Srbije i njeno učlanjenje u Europsku uniju", kao i to da dvije stranke "žele ponuditi platformu nacionalnog pomirenja, koja će okupiti sve one kojima je istinski stalo do obnove napretka i budućnosti svih građana Srbije ".

Potpisivanje Deklaracije najavljivano je još tijekom pregovora za formiranje koalicijske Vlade Srbije, a činjenicu da je ona potpisana tek u subotu, lideri stranaka, predsjednik Srbije Boris Tadić i zamjenik premijera i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić objašnjavali su svojom prezauzetošću u tom razdoblju.

Obje stranke nastale su 1990. godine, SPS od dotadašnjeg Saveza komunista Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem, dok je na čelu Demokratske stranke bio Dragoljub Mićunović.

DS, na čijem je čelu Mićunovića naslijedio Zoran Đinđić, predvodio je mnogobrojne prosvjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) protiv Miloševićeve vlasti, koji su na kraju, 5. listopada 2000. godine doveli do pada Miloševića i DOS-ovog preuzimanja vlasti.

Upravo je Zoran Đinđić, premijer Srbije od 2001. do 12. ožujka 2003. godine, kad su na njega atentat izvršili pripadnici kriminalnog "zemunskog klana" i Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije, donio odluku o izručenju Slobodana Miloševića Haškom sudu 28. lipnja 2001. godine, te su lider SPS-a i ostali iz njegove stranke sve do nedavnog formiranja Vlade Srbije tu činjenicu neprestano isticali u političkim sukobima.

Već i najave potpisivanja Deklaracije o pomirenju izazvale su velike polemike u srbijanskoj javnosti, pogotovo nakon ljetošnje izjave predsjednika Srbije i DS-a na jednom stranačkom skupu da "obje stranke imaju svoj bol" jer su izgubile svoje lidere.

Pojedini beogradski mediji, najavljujući u subotu potpisivanje Deklaracije o pomirenju dviju stranaka, trenutak potpisivanja vežu za konačni dogovor o podjeli upravnih odbora u javnim poduzećima u Beogradu, koji je realiziran u petak odlukama Skupštine grada Beograda.

"Mislim da ovaj sporazum možda više obilježava i označava taj važan trenutak koji se upravo dogodio - to je trenutak konačnog dogovora oko podjele vlasti u gradu, odnosno izbora direktora po javnim poduzećima i upravnim odborima u Beogradu, što se može očekivati u narednom razdoblju i na republičkoj razini - nego što označava neku vrstu prekretnice u životu građana Srbije koji su tobože jučer bili podijeljeni i posvađani, a sad su ih pomirili čelnici i rukovodstva DS-a i SPS-a", izjavio je Radiju B92 u subotu politički analitičar Đorđe Vukadinović.

Drugi politički analitičar i novinar beogradskog tjednika NIN Dragan Bujošević smatra da je do pomirenja demokrata i socijalista došlo puno ranije.

"Ako su sada dogovorili kako će podijeliti funkcije u javnim poduzećima, može izgledati kao da su samo to čekali da bi konačno objelodanili to pomirenje, ali mislim da je to pomirenje napravljeno kad su odlučili napraviti Vladu i mislim da je to suštinski dobro za Srbiju", ocijenio je Bujošević za Radio B92.