Hrvatski državljani Ivo Kovačić, Marijan Mrkonjić i Dolores Golubović pokrenuli su još 1997. godine postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Slovenije zbog kršenja prava na mirno uživanje sredstava zamrznutih u Ljubljanskoj banci.
Dvoje od troje tužitelja nije dočekalo presudu - Ivo Kovačić i Dolores Golubović u međuvremenu su umrli, a slučaj pred Sudom preuzeli su njihovi nasljednici.
Konačnom presudom Velikog vijeća potvrđena je presuda sedmeročlanog vijeća Suda u Strasbourgu u novembru 2006. godine, koje je također odbacilo njihovu tužbu, uz obrazloženje da su Ivo Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. jula 2005. temeljem odluke osječkog Županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu. Što se zahtjeva Dolores Golubović tiče, Evropski sud je utvrdio da ona "iz nepoznatih razloga nije poduzela nikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerojatno ostvarila uspjeh, da je to učinila". Nasljednici Dolores Golubović naknadno su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu.
"Sud je jednoglasno odlučio izbrisati ove predmeta sa svoga popisa budući da je dvoje od tri tužitelja u potpunosti isplaćeno zajedno s kamatama, a treći je pokrenuo postupak pred hrvatskim sudom, koji je još uvijek otvoren."
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava, koje broji 17 sudaca, ističe u presudi da su strane u postupku zatražile od Suda da se pozabavi brojnim pitanjima koja se odnose na okolnosti raspada bivše Jugoslavije, njezina bankarskog sustava i onih država koje su je naslijedile, kao i raspodjelom između država sljednica jamstava koje je davala bivša Jugoslavija.
"Sud je odmah ustvrdio da je primio tužbe protiv svih država sljednica... Nekoliko hiljada tih tužbi je sada na sudu. Iako te tužbe spadaju pod nadležnost Suda, kao što je definirano člankom 32 Konvencije o ljudskim pravima, Sud se može samo pridružiti stajalištu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koje je usvojilo rezoluciju 1410 (2004. godine) prema kojoj pitanje obeštećivanja toliko hiljada osoba treba biti riješeno dogovorom između zemalja sljednica", kaže se u obrazloženju presude.
Oštećeni štediše ili njihovi nasljednici podnijeli su tužbu zbog toga što nisu mogli povući svoje devizne štedne uloge u zagrebačkoj poslovnici Ljubljanske banke, pozivajući se na odredbu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja jamči pravo na vlasništva. Tužitelj Kovačić je podnio tužbu i zbog diskriminacije na temelju državljanstva, jer se Slovencima koji su imali štednju u zagrebačkoj poslovnici Ljubljanske banke omogućilo podizanje njihove štednje.
"Sud je uvjeren da poštovanje ljudskih prava, kako je definirano Konvencijom i Protokolima, ne zahtijeva od njega da nastavi razmatrati tužbe, stoga je odlučilo izbrisati ove predmete sa svoga popisa", kaže se u presudi.
su u međuvremenu umrli, a slučaj pred Sudom preuzeli su njihovi nasljednici.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
