Regija
0

Mirna godina i izazovi pred Kosovom

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Na stranicama posvećenim međunarodnim temama se u gotovo svim londonskim listovima našlo mjesta za osvrte na godišnjicu kosovske nezavisnosti.

Financial Times se u uredničkom komentaru osvrće na, kako navodi, prvi rođendan kosovske države, nakon relativno mirnu godinu u kojoj na Kosovu nije bilo nasilja, talasa izbjeglica ili sukoba širih razmjera.

Srbija, doduše, piše FT, nije odstupila ni za pedalj od svog stava o suverenitetu nad Kosovom, ali su njene ambicije u pogledu europointegracija spriječile liberalnu vladu u Beogradu da dodatno raspiruje napetosti i zaoštrava sukob s Prištinom.

Ocjenjujući da Evropska unija ne bi nikako smjela da odustane od ideje o integraciji svih preostalih država bivše Jugoslavije u svoju mnogočlanu porodicu, FT navodi da je Kosovo ipak i dalje poprilično daleko od sigurne budućnosti. Dok svijet drma ekonomska kriza, Bliski istok je glavno međunarodno političko pitanje, Vijeće sigurnosti istaje podijeljeno - Rusija s jedne, SAD s druge strane - po pitanju nezavisnosti, a Kosovo su do sada priznale svega 54 zemlje.

Pored toga, piše FT, nezaposlenost, loša infrastruktura i korupcija na svakom koraku ne obećavaju skori boljitak za najmlađu evropsku državu.

Ali Evropska unija, smatra FT, mora da ostane predana postepenom napretku za Kosovo - prije svega, treba ga primiti u MMF, učvrstiti kontrolu pripadnika Euleksa na terenu i početi sa izgradnjom puteva, vodosnabdijevanja i energetskim projektima.

Jednoga dana, ocjenjuje list, stabilnost bi možda mogla biti osigurana dogovorom u kome bi Srbija i Kosovo u istom trenutku bili primljeni u Evropsku uniju.

U svakom slučaju, u današnjem "uzburkanom" svijetu, zaključuje list, bilo jako lako zaboraviti na zapadni Balkan - a upravo je to ono što Evropska unija sebi ne bi smjela dozvoliti.

Independent se osvrće na godišnjicu proglašenja nezavisnosti nekadašnje južne srpske pokrajine iz perspektive kosovske dijaspore, koja, kako navodi, zbog trenutne ekonomske krize u svijetu ima sve manje mogućnosti da rodbini na Kosovu šalje novac. Ovo direktno ugrožava ekonomsku stabilnost u najsiromašnijoj državi u Evropi, piše Independent, u kojoj je prosječan stanovnik neobrazovani zemljoradnik sa šestočlanom ili čak devetočlanom porodicom, tržišna ekonomija praktično ne postoji, a svega oko deset posto žena je zaposleno.

Stanovništvo Kosova se tradicionalno oslanjalo na novac koji su slali rođaci iz inostranstva još od 70-ih godina prošlog vijeka i talasa "gastarbajtera" koji su otišli u zapadne zemlje.

Međutim, veliki broj povratnika sa Zapada na Kosovo, kao i sve brojnije porodice onih koji u inostranstvu ostaju da žive, polako ali sigurno počinju da ograničavaju tu vrstu prihoda. Međunarodne donacije, istovremeno, ne omogućavaju Kosovu potreban privredni rast, i samo je pitanje trenutka kada će brojni mladi i nezaposleni na Kosovu zbog svega ovoga početi da se javno bune i iskazuju bes - a onda bi, ocjenjuje Independent, stvari mogle da se poprilično zakompliciraju.

Dopisnik Financial Timesa piše da je slavlja povodom godišnjice proglašenja kosovske nezavisnosti donekle bacio u sjenku i sukob vlasti u Prištini s Beogradom oko carinskog pečata koje se prijevoznicima "udara" na graničnim prijelazima, odnosno u trenutku kada ulaze na kosovsku teritoriju.

Uprkos sporu oko proglašenja nezavisnosti, piše FT, Srbija ostaje glavni trgovinski partner Kosova.

Međutim, naoko trivijalni spor - oko zamjene pečata sa znakom UN-a na graničnim prijelazima pečatom sa znakom države Kosovo - doveo je do toga da Srbija počne da sprečava prijevoznike robe koji imaju "kosovski pečat" da prelaze preko njene teritorije.

Oni sada zbog toga moraju da nalaze alternativne rute - najčešće preko Makedonije i Crne Gore - što i do tri puta povećava troškove uvoza, odnosno izvoza, "pojede" cijelu zaradu i time dovodi do porasta cijena robe na samom Kosovu - ali i do smanjenog izvoza, koji je u proploj godini opao za preko 50 posto.

Nespremnost ijedne od strana da popusti, ocjenjuje FT, samo je još jedan u nizu izazova koje najmlađu evropsku državu čekaju na početku druge godine "života".