Milanović okreće leđa Balkanu: Koje će biti posljedice po BiH, a koje po "naš" HDZ

Indikativno je da će, kao što govore dobro upućeni, novi predsjednik Hrvatske za svoje prvo putovanje odabrati Ljubljanju, a ne glavne gradove svojih istočnih susjeda ili Brisel, kako su to birali prethodnici.

Milanović se misli držati najava iz kampanje da Hrvatska nema šta raditi u društvu država inicijative "Triju mora", koju je gurala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Umjesto toga, on želi pakt sa zapadnim susjedima koji kolokvijalno nazivaju "Alpe-Adria", prije svega Slovenijom i Austrijom. Po Milanovićevim vanjskopolitičkim savjetnicima, ove tri zemlje bi zajednički nastupale prema međunarodnim organizacijama i tijelima, a posebno bi sarađivale u okviru Evropske unije.

"Zoran je više puta govorio o Sloveniji kao strateškom partneru i on se okreće prema njima, što ne znači da neće razgovarati i s BiH i s drugim susjedima. Pitanje granice očito neće biti riješeno, ali zašto ne razgovarati o drugim stvarima koje nas ne dijele, zašto ne otvarati i teme poput Fortenove. Mi nikad nismo bili neprijatelji, bliske smo susjedne države, a ako nešto ne možemo riješiti, to treba staviti po strani, a udružiti se u zajedničkom djelovanju unutar EU. To bi bio veoma pozitivan iskorak u vanjskoj politici, a Hrvatska bi trebala težiti državama kao što su Slovenija i Austrija i sigurno da su to prve dvije zemlje u koje želi otputovati budući predsjednik", piše u najavama Jutarnji list.

Najave diplomatskog zaokreta Hrvatske sigurno će osjetiti, pozitivno ili negativno, Bosna i Hercegovina, a posebno bh. HDZ kojem je posljednje četiri godine diplomatski Zagreb ispunjavao sve želje.

Dragan Markovina, historičar i analitičar iz Splita, za naš portal kaže kako će Zoran Milanović, ako je suditi po izjavama koje je davao u kampanji, ali i nedavno odgovarajući na pitanje o Inicijativi "Tri mora", tu inicijativu jednostavno ignorirati.

"Vjerovatno bi je i napustio da je na poziciji predsjednika Vlade, ali ovako je, uvažavajući podjelu moći, naprosto izrekao što misli o tome. Naveo je da je ona imala jasnu političku agendu koja je nekima odgovarala, a neke je užasno iritirala, te da od nje nije bilo nikakve koristi. Pri tome je kao ključnu stvar napomenuo da je Hrvatska evropska, a ne američka zemlja. Kad takav stav stavimo u konktekst jednake Plenkovićeve orijentacije prema Evropskoj uniji i aktuelnog hrvatskog predsjedavanja unijom, sasvim je izvjesno kako će se Hrvatska vanjska politika u potpunosti fokusirati na odnose s EU, a realno je za očekivati i pojačanu aktivnost na odnosima s ostalim zemljama u regiji. Izrodi li se iz toga bilo kakav napredak bilo koje od nekadašnjih jugoslavenskih republika prema EU, to bi bilo lijepo", smatra Markovina.