Kritike Hrvatskoj zbog nasilja nad migrantima na granici s BiH

Kako prenosi Večernji listi, uprkos vjerodostojnim izvještajima tokom godine o nezakonitom i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju, kršeći zakon EU o izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posljedice institucija EU, stoji u izvještaju HRW o ljudskim pravima u Hrvatskoj.

Organizacija dodaje kako je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za švicarsku televiziju potvrdila povremenu upotrebu sile, ali je kasnije povukla svoje komentare.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, u prvih osam mjeseci 2019. godine zabilježeno je 11.813 novih migranata i azilanata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Turske, što je 8.600 više u odnosu na isti period 2018. godine. U istom su periodu 974 osobe zatražile azil, a vlasti su odobrile 71 zahtjev za azilom, od čega i 13 iz 2018. godine.

Hrvatska je izvijestila da je na svojim granicama blokirala ulazak 9.487 ljudi u prvih osam mjeseci ove godine, stoji u izvještaju.

HRW isto tako navodi da je u januaru u projektu "Sjećanje na holokaust", koji su predvodili univerziteti diljem Evrope, "ustanovljeno da je historijski revizionizam u Hrvatskoj među najvišima u Evropskoj uniji". Tokom godine zabilježeno je nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe, navode dalje dodajući da su hrvatska javna pravobraniteljica i udruženja civilnog društva izrazili zabrinutost zbog atmosfere netolerancije prema manjinama.

Unatoč tome što su međunarodna tijela dosljedno preporučivala Hrvatskoj da omogući podršku u zajednici svim ljudima s invaliditetom koji se trenutno nalaze u ustanovama, Hrvatska je ustrajala u planovima smještaja odraslih ljudi s invaliditetom u udomiteljstvo, navodi HRW.