Regija
0

Kouchner iznenađen razinom napada između Slovenije i Hrvatske

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da je iznenađen "razinom napada između Slovenije i Hrvatske zbog 25 kilometara na moru", istaknuvši da taj problem mora biti riješen iskreno i s dobrom voljom, koja postoji.

"Iskreno, bio sam iznenađen razinom teških napada između Slovenije i Hrvatske oko takvog problema, toliko iznenađen da vam ne mogu ponuditi odgovor. Mislim da nam treba vremena da razgovaramo s našim hrvatskim i slovenskim prijateljima da se smire - to je problem 25 kilometara na moru, to mora biti riješeno iskreno i s dobrom voljom, a mi imamo dobru volju", rekao je Kouchner na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje što je Francuska napravila da se riješi pitanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a izjavio novinarima da je Ljubljana prošli tjedan predala svoj prijedlog s kojom bi mogla biti zadovoljna te najavio da će se sutra, u utorak nastaviti razgovori s francuskim predsjedništvom.

"Iskreno se nadam da ćemo doći do rješenja koje bi omogućilo otvaranje poglavlja s Hrvatskom", rekao je Žbogar.

Povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao je to bilateralno pitanje, koje mora biti riješeno "na bilateralni način".

"Vjerujem da će biti riješeno bilateralno tako da možemo nastaviti s pristupnim pregovorima na temelju Pregovaračkog okvira. Vjerujem da francusko predsjedništvo zajedno s Vijećem EU-a i Europskom komisijom može pronaći rješenje za otvaranje i zatvaranje poglavlja 19. prosinca" kada je predviđena pristupna konferencija s Hrvatskom, rekao je Rehn.

Rehn je istaknuo da su pred Hrvatskom "velika zadaća i teški izazovi" - poput borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, reforme pravosuđa i javne uprave, restruktiriranja brodogradnje. "To su sve teški i zahtjevni izazovi, ali je to izvedivo. Postupanje s Hrvatskom na pošten i odlučan način bitno je za vjerodostojnost politike EU-a za stabilnosti o održivi napredak na zapadnom Balkanu", istaknuo je Rehn.

Upitan zašto u zaključcima Vijeća EU-a nije izravno spomenuta 2009. kao godina moguće dovršetka pregovora s Hrvatskom, Rehn je istaknuo da je tu riječ o "nesporazumu koji kompromitira političko novinarstvo u Europi".

"Prijedlog Komisije o indikativnom i uvjetnom rasporedu nije ciljni datum za završetak cijelog pristupnog procesa s Hrvatskom, to je indikativni kalendar za dostizanje završne faze u pristupnim pregovorima, ovisno o tome da li Hrvatska ispunjava uvjete. Cilj toga rasporeda je dati snažni poticaj za pripreme u Hrvatskoj", istaknuo je Rehn.

Vijeće EU-a istaknulo je u svojim zaključcima usvojenim u ponedjeljak kako smatra indikativni i uvjetni raspored za dovršetak hrvatskih pristupnih pregovora do kraja sljedeće godine "korisnim alatom" koji će Hrvatskoj pomoći da poduzme napore kako bi ušla u završnicu pregovora.

"Vijeće smatra da napredak Hrvatske prema završnoj fazi pregovora ovisi poglavito o dovršetku potrebnih političkih, ekonomskih, zakonodavnih i upravnih reformi. Vijeće stoga smatra da je indikativni i uvjetni raspored koji je izradila Europska komisija koristan alat koji će pomoći Hrvatskoj u naporima koji su još preostali kako bi se došlo u završnicu pregovora", kaže se u zaključcima.

Ministri vanjskih poslova Europske unije pozdravili su dokument o proširenju koji je početkom studenoga objavila Europska komisija i primili na znanje preporuke iz toga dokumenta.

U tom dokumentu Europska komisija je ustvrdila da Hrvatska može zaključiti pristupne pregovore do kraja sljedeće godine ako ispuni tražene uvjete. Kao aneks tom dokumentu, Komisija je objavila i indikativni i uvjetni raspored za dovršetak pregovora. Komisija je u tom paketu preporučila Vijeću EU-a da osnuje ad-hoc radnu skupinu za izradu nacrta Pristupnog sporazuma s Hrvatskom.

"Ta skupina bi mogla raditi paralelno s pregovorima i stoga bi mogla početi s radom početkom 2009. godine", stoji u tom dokumentu Europske komisije i dodaje da Hrvatska, paralelno s tim, treba na vrijeme pripremiti prijevode europske pravne stečevine na hrvatski jezik.