Svih pet vodećih dnevnika tome posvećuju redakcijske komentare u kojima ukazuju da se Kosovo bez obzira na jučerašnje slavlje suočava sa ozbiljnim problemima.
Jedan od problema na koje ukazuju dnevnici je da Kosovo neće priznati ni sve zemlje EU.
Times piše da će u koordinaciji s Washingtonom, to učiniti Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, ali da Kipar, Grčka, Bugarska, Rumunija, Slovačka i Španija nisu spremni da priznaju Kosovo.
Još ozbiljniji problem je protivljenje Rusije, ocjenjuje list i podsjeća na izjavu Vladimira Putina od prošle nedjelje da će Rusija u slučaju nezavisnosti Kosova morati da reagira.
I Independent ukazuje da će, makar u početku međunarodno priznanje Kosova biti nepotpuno.
Male zemlje mogu da budu vrlo prosperitetne ako su politički stabilne i ekonomski dobro organizirane i ako ih prihvaćaju veći susjedi.
U slučaju Kosova nijedan od tih uvjeta nije zadovoljen, ocjenjuje Independent, uz konstataciju da bi mamurluk poslije jučerašnjeg slavlja mogao da potraje.
S obzirom na sve diplomatske i pravne prepreke, Times ocjenjuje da kosovski premijer Hashim Thaqi mora da pokaže, kako se navodi, čelični realizam, odnosno da provede u djelo sve mehanizme zaštite kosovskih Srba i da suzbije svaki pokušaj ujedinjenja sa Albanijom i dijelovima Makedonije.
Kosovski premijer također mora da umanji pretjerana očekivanja da će nezavisnost brzo popraviti ekonomsku situaciju.
Stopa nezaposlenosti na Kosovu iznosi oko 40 posto, a radna snaga se svake godine poveća za oko 30 hiljada mladih ljudi, što je pet puta više nego što je kosovska privreda u stanju da zaposli, piše Times.
Guardian se između ostalog bavi međunarodno-pravnim posljedicama proglašenja nezavisnosti i ocjenjuje da ono u najboljem slučaju predstavlja udarac nastojanjima da se izgradi novi međunarodni poredak u kojem će se sporovi rješavati kroz multilateralne pregovore.
Argument da je Kosovo jedinstven slučaj zbog onoga što je uradio Slobodan Milošević je tanak, ocjenjuje list i dodaje da je presedan napravljen i da će zbog toga Zapadu biti teže da se naprimjer, sada zalaže za teritorijalni integritet Gruzije od koje žele da otcijepe dvije oblasti - Abhazija i Južna Osetija.
Financial Times na drugoj strani smatra da je Zapad bio u pravu kada Rusiji nije dozvolio da uloži veto na, kako se kaže, budućnost Kosova. List ocjenjuje da jednostrano proglašenje nezavisnosti nije idealno, ali jeste najmanje loše rješenje za Kosovo, jer je neriješen status otežavao ekonomski razvoj i doprinio procvatu organiziranog kriminala.
Guardian pita da li je ovo posljednji čin raspada bivše Jugoslavije, ili će rijeka Ibar koja odvaja Srbe i Albance u Kosovskoj Mitrovici biti nova linija duž koje će se ponovo dijeliti teritorije.
Daily Telegraph se pak pita upravo zašto nije dozvoljena teritorijalna podjela. Istinski demokratski pristup bi podrazumijevao da se većini dozvoli nezavisnost a da se Srbima uz granicu prema Srbiji dozvoli da ostanu pod vlašću Beograda. Evropska unija podjelu po etničkim linijama nije dozvolila zbog sopstvenih principa, ali će bez obzira na to takva podjela biti realnost na terenu jer će srpske sredine i dalje de facto biti dio Srbije, piše list.
Financial Times od EU zahtijeva da na Kosovu uspostavi efikasnu civilnu misiju i da garantira da je i za Kosovo i za ostatak Balkana otvorena perspektiva prijema u uniju.
Uz to treba povećati pomoć regionu, ojačati trgovinske veze i ublažiti vizni režim. Srbija, navodi Financial Times zaslužuje posebnu pažnju.
O njoj se ne smije suditi na osnovu ljutitih riječi izgovorenih posljednjih dana nego na osnovu koraka koje će povući narednih mjeseci.
Srbiji je potrebno vrijeme da prihvati gubitak. Vrata za njen prijem u EU moraju da ostanu otvorena.
Bolno pitanje saradnje s Haškim tribunalom iako mora da se riješi može još malo da sačeka, piše Financial Times.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
