Nakitila biografiju
79

Kolinda imala novi gaf: Radila na priznanju Hrvatske '93. koja je priznata godinu prije

D. Be.
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Kolinda Grabar-Kitarović voli uljepšavati svoju biografiju, a nije nepoznato jer je svojevremeno njena pjesnički napisana biografija bila jedna od glavnih tema u susjednoj Hrvatskoj, piše Index.hr.

"Odrastala sam u toj slobodi prostora, pjevu ptica, šumu vjetra i beskraju neba. Užasavala sam se jedino poskoka i koprive. Često sam upadala u grmlje kopriva, vidajući plikove, a i susreti s poskocima nisu bili rijetki, no na sreću uvijek su završavali dobro. Uvijek sam instinktivno znala kako se ponašati u blizini zmija", pisala je Kolinda svojevremeno u svojoj biografiji objavljenoj na službenoj stranici predsjednice Hrvatske.

Te biografije, istina, više nema na toj stranici.

No Kolinda je nastavila uljepšavati svoju karijeru, ovaj put u predizborne svrhe.

Tako je komentarisala protukandidata na predstojećim izborima Miroslava Škoru, za kojeg je kazala da je iz HDZ-a izašao kad je vidio da od toga neće imati puno koristi.

"Bio je najprije generalni konzul u Pečuhu, kasnije je bio saborski zastupnik, a otišao je nakon osam mjeseci. Ako želiš mijenjati svijet, mijenjaj stvari oko sebe. Ja sam isto svašta prošla, a on je otišao zato što to nije donosilo dovoljno novca da bi izgradio tih svojih nekoliko kućerina i visoke zidove kojima se ogradio i sada tvrdi da je on nekakav narodni čovjek. Ma dajte, molim vas! Malo morgen, kako je jučer rekao Kalmeta", kazala je Grabar-Kitarović.

Osim toga, Kolinda Grabar-Kitarović je prozvala Škoru jer je početkom devedesetih otišao u Sjevernu Ameriku. No, napadajući ga, Kolinda je pretjerano naglasila vlastitu ulogu početkom devedesetih.

"Došla je moja američka obitelj i rekla dođi s nama, tu će biti rata, a ja sam rekla da ostajem. Umjesto da sam sa svojih šest jezika koje znam radila za UNPROFOR za 1.000 maraka, ja sam zarađivala ravno 90 maraka mjesečno u Ministarstvu obrazovanja i tehnologije, prešla u Ministarstvo vanjskih poslova za 200 maraka i skupa smo se borili za priznanje. Pogledajte danas Kosovo i vidjet ćete koliko je to teško. Neka niko ne minorizira ulogu svih nas koji smo ovdje radili, dok je neko pjevao u Americi i zarađivao veliki novac", rekla je predsjednica.

Što je Kolinda Grabar-Kitarović tačno radila za priznanje Hrvatske?

Dakle, Kolinda kaže da je ostala u Hrvatskoj i da se borila za priznanje. Iako ne kaže konkretno da se radi o međunarodnom priznanju, piše Index.hr., dakle o nečemu o čemu ovisi svaka mlada država, predsjednica ipak daje naslutiti da je baš na to mislila jer već u sljedećoj rečenici spominje Kosovo.

I tu se javlja problem.

U njenoj biografiji na stranici predsjednica.hr stoji da je u Ministarstvo vanjskih poslova, ono koje je lobiralo da se Hrvatska prizna u svijetu, došla 1993. godine. Do tada je Hrvatska bila itekako priznata zemlja.

Naime, priča o priznavanju Hrvatske već je 1992. godine bila više-manje riješena.

Hrvatsku su prve priznale Slovenija i Litva, već u ljeto 1991. godine. Problem je bio što su i te dvije zemlje bile nepriznate.

Baš na današnji dan, 11.12.1991. godine, Hrvatsku je priznala Ukrajina, a onda Latvija i Island.

Važno je bilo međunarodno priznanje Vatikana koje dolazi 13.1.1992. godine.

A onda dolazi ono najvažnije priznanje zemalja EU. Istog dana, 15.1.1992. godine, Hrvatsku su priznali Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Francuska, Španija, Holandija, Danska, Belgija, Irska, Luksemburg, Portugal...

Sljedećih dana i mjeseci Hrvatsku su priznale brojne druge svjetske zemlje, a važno priznanje dogodilo se 7.4.1992. godine, kad je Hrvatsku priznao SAD.

U Ministarstvo vanjskih poslova je došla tek 1993. godine, tada je Hrvatska već bila itekako priznata

Sve se to događalo u prvoj polovini 1992. godine, a Hrvatsku je do maja priznalo 70-ak zemalja, uključujući većinu svjetskih sila, tako da je Hrvatska već u januaru 1992. godine bila međunarodno priznata država.

Kolinda Grabar-Kitarović je u Ministarstvo vanjskih poslova došla 1993. godine pa se postavlja pitanje što je tačno radila za priznanje Hrvatske, s obzirom na to da je većina zemalja Hrvatsku već priznala.

No, u cijeloj priči je još i problematičnije što kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske nije objasnila što je tačno radila i ponudila neki konkretni dokaz kojim bi opravdala svoje riječi.