B92 saznaje da je uhapšen u stanu u Pančevu.
Župljanin je doveden poslije 13 sati u Specijalni sud, gdje ga saslušava istražni sudija. On je optužen za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima na području Bosanske krajine.
Tužilac Vladimir Vukčević je za B92 potvrdio da je, poslije lociranja u stanu u Nišu u martu, policija bila na tragu Župljaninu, što je rezultiralo ovim hapšenjem. U akciji nije bilo žrtava.
On kaže da se Župljanin proteklih mjeseci krio u Srbiji i da prilikom današnjeg hapšenja nije pružao otpor. Inače, zvanično je saopćeno da je Župljanin uhapšen u okolini Beograda.
"Župljanin je bio u Srbiji od onog posljednjeg pokušaja hapšenja u Nišu, kada nam je za dlaku izbjegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultiralo današnjim hapšenjem", rekao je Vukčević za B92.
Akcijom lociranja i hapšenja upravo je rukovodio Vukčević, koji je tužilac za ratne zločine i koordinator akcionog tima za lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika. Vukčević je dodao da je lično, putem radio veze, koordinirao rad policije i BIA-a.
On je ocijenio da je hapšenje Župljanina od velikog značaja za Srbiju. "Ovo hapšenje znači da ozbiljno radimo posao i da postoji politička volja da se to (završetak saradnje s Hagom) uradi", kazao je Vukčević.
Akciju hapšenja je potvrdio i predsjednik Savjeta za saradnju s Haškim tibunalom Rasim Ljajić. "Ovo hapšenje je dokaz da Srbija čini sve što je u njenom moći da ispuni obevezu saradnje s Haškim tribunalom", kazao je Ljajić agenciji Beta i najavio da će se i dalje raditi na punoj saradnji sa tim sudom.
Glavni i odgovorni urednik banjalučkih "Nezavisnih novina" Željko Kopanja izjavio je za B92 da hapšenje Stojana Župljanina predstavlja očekivanu vijest s obzirom na pokušaj hapšenja u Nišu od prije dva mjeseca, kada je Župljanin uspio da pobjegne. Kopanja je dodao da je "to dobra vest za Srbiju i Republiku Srpsku".
Haški tribunal traga još za bivšim političkim i vojnim liderima Srba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem, Goranom Hadžićem, kao i za Župljaninom.
Župljanin je bio načelnik Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci i policijski funkcioner na najvišem položaju u Bosanskoj krajini i zastupao je policiju u Kriznom štabu Autonomne Regije Krajine.
Župljanina Haški tribunal tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, za udruženi zločinački poduhvat, zatim za progone, istrebljenje i ubistvo, za mučenje, okrutno postupanje i nehumana djela, te deportacije i bezobzirno razaranje i pustošenje gradova i sela.
Prema optužnici Haškog tribunala, krizni štab Autonomne Regije Krajina provodio je opći plan kontrole i etničkog čišćenja na teritoriji Banje Luke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića.
Optužnica protiv njega podignuta je 17. decembra 1999, a otpečaćena 13. jula 2001. Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bjekstvu.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.
Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja Autonomne regije Krajine, te je 10.000 Bošnjaka i Hrvata deportirao iz Bosanske krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima.
Predstavnici Tribunala u više navrata su tvrdili da je Župljanin dostupan vlastima u Srbiji, a to su tvrdile i vlasti Republike Srpske, koje su nekoliko puta tragale za Župljaninom.
U tromjesečnom izvještaju Sekretarijata Vlade Republike Srpske za saradnju sa Haškim tribunalom, 17. augusta 2007., navodi se da je MUP RS došao do saznanja da je haški bjegunac Stojan Župljanin do kraja 2006. boravio na području Srbije i Rusije.
O tome da je Župljanin u Srbiji javljali su i mediji, navodeći da se krio i u Crnoj Gori.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegivini Miroslav Lajčak u maju je smijenio službenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Predraga Ćeranića zbog povezanosti sa Župljaninom, što je on demantirao.
Policija je nakon dojave 26. marta pretresla stan u Nišu, u kome su nađeni tragovi koji ukazuju da je u njemu boravio Stojan Župljanin. Vojnici NATO-a 11. aprila su pretresli porodičnu kuću Stojana Župljanina u Banjoj Luci.
Župljaninova porodica, kojoj je oduzeta privatna benzinska pumpa, nedavno ga je putem medija pozvala da se preda, navodeći da trpe velike pritiske i da im je zbog izolacije ugrožena egzistencija.
Župljanin je rođen 28. septembra 1951. godine u selu Maslovare, općina Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu i 1975. godine počeo da radi u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Banjoj Luci.
Tri godine kasnije postavljen je za komandira stanice milicije Mejdan u Banjoj Luci, a 1985. za načelnika Odjeljenja za suzbijanje općeg kriminaliteta u općinskom SUP-u u Banjoj Luci.
Od 1991. bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci. Od maja do jula 1992. bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.
