Međudržavni sporazum
0

Izručenja osumnjičenih za kriminal i korupciju?

SRNA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Ministar pravosuđa Hrvatske Ivan Šimonović izjavio je da je opšta ocjena da su države regiona spremne za zaključivanje dvostranih sporazuma o izručenju osumnjičenih za organizovani kriminal i korupciju, ali da za sada nije predviđeno da ti sporazumi obuhvate i druga krivična djela.

"Cilj je utvrditi postoji li politička volja za zaključenje dvostranih sporazuma o izručenju. Opšta je ocjena da su sve države u regiji spremne zaključiti ovakve ugovore, i to za djela organizovanog kriminala i korupcije, jer je borba protiv organizovanog kriminala zajednički prioritet", rekao je Šimonović hrvatskim medijima.

Mediji navode da će promjena Ustava Hrvatske, koja bi trebalo da se dogodi do kraja godine, omogućiti izručivanje hrvatskih državljana i drugim državama, a ne samo članicama EU, ali samo onih koji su osumnjičeni za djela organizovanog kriminala i korupcije.

U tom slučaju nepravosnaženo osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš, koji ima Hrvatsko i državljanstvo BiH, i dalje će biti na slobodi. 

Sud u Zagrebu osudio je Glavaša na deset godina zatvora, zbog ratnih zločina počinjenih nad Srbima u Osijeku, ali je on po izricanju presude pobjegao u BiH.

Glavaš je uhapšen u BiH po Interpolovoj potjernici, koju je za njim raspisala Hrvatska, ali je ubrzo oslobođen, jer je, u međuvremenu, stekao i državljanstvo BiH. Prema zakonima BiH, zabranjeno je izručivanje državljana BiH drugim zemljama, bez obzira na vrstu i težinu zločina.	

Evropska unija upozorila je Hrvatsku, ali i zemlje u regionu, da moraju hitno da riješe ozbiljan problem stvoren nacionalnim zakonima o neizručenju državljana, što se sve češće zloupotrebljava, da bi se izbjeglo kažnjavanje za ratne i organizovane zločine.
U godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Hrvatske na putu ka EU, ne spominje se ime odbjeglog ratnog zločinca Branimira Glavaša, ali je jasno naveden njegov slučaj kao jedan od dokaza kako je moguće izbjeći odgovornost za zločine bijegom u neku drugu državu čije se državljanstvo može dobiti i onda biti pod zaštitom te države.

EU traži da bude riješen "problem bijega od pravde, uključujući i preduzimanje koraka prema sporazumima o izručenju koji bi pokrivali slučajeve za ratne zločine".