Iz Niša upućen poziv na jedinstvo, mir i pomirenje hrišćana
Vaseljenski patrijarh je ukazao na neophodnost da se evropskim zemljama ponovo kaže istina o krstu, jer lažna i međusobno sučeljena učenja, koja teže da prevladaju, odvode daleko od hrišćanske vjere.
"Ona je prožeta duhom mira i pomirenja, služenja, a ne duhom vladanja i iskorištavanja", rekao je patrijarh Vartolomej.
On je podsjetio da hrišćani u skoro svjetskim razmjerama od četvrtog vijeka uživaju priznatu vjersku slobodu, podsjetivši da su hrišćani prije izdavanja Milanskog edikta nepravedno i nemilosrdno bili progonjeni.
Carigradski patrijarh je podsjetio na progon hrišćana prije skoro 25 godina u Srbiji, Rusiji, Poljskoj, Rumuniji, Albaniji, Češkoj, Slovačkoj i drugim zemljama i krajevima zbog mržnje, bezbožništva i savremenih gonitelja - Dioklecijana.
"Zar nismo progonjeni i u ove dane, jer su progonjeni hrišćani na srednjem istoku u Siriji, Egiptu, Iraku, Nigeriji i na drugim mjestima za riječ Božiju i za svjedočanstvo Isusovo", upitao je patrijarh Vartolomej.
On je poručio da pravoslavni hrišćani ne treba da zaborave da je sloboda pravoslavlja njegovo bogatstvo.
O značaju ovog praznika, vaseljenski patrijarh kaže da ovaj dan predstavlja prekretnicu u istoriji hrišćanstva, čovječanstva i slobode života.
Prema njegovim riječima, Milanski edikt predstavlja izvor iz kojeg je danas od raznih međunarodnih konvencija proisteklo i proklamovano priznanje poštovanja vjerske slobode.
"Velika božanstvena svečanost ovoga jubileja, kada je carskim potpisom darovana sloboda vjeri i savjesti ljudskoga bića, predstavlja dužnost i obavezu za našu Pravoslavnu crkvu, i to aktuelnu, da ponovo ispitamo sebe, svoje svjedočenje, čežnju, vjernost sili krsta", naveo je patrijarh Vartolomej.
U Nišu je danas obilježeno 17 vijekova donošenja Milanskog edikta, čime je prestao trovjekovnih progon hrišćana.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je patrijarh Vartolomej ispred hrama Svetog cara Konstantina i carice Jelene.
Centralnoj proslavi, čiji je domaćin Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, prisustvovali su i patrijarsi jerusalimski Teofil, te moskovski i sveruski Kiril.
Prisutni su bili i arhiepiskopi kiparski Hrizostem, atinski Jeronim, albanski Anastasije, njemački, češki i slovački Simeon i mitropolit Varšavski i svepoljski Sava, te predstavnici Vatikana.
Ovo je najveći skup u istoriji Srpske pravoslavne crkve, a istovremeno i jedinstven događaj, budući da su se posljednji put svi pravoslavni poglavari susreli i služili zajedno liturgiju prije 100 godina, 1913. godine u Carigradu.
U Niš su u petak, 4. oktobra, stigle stigle čestice Časnoga Krsta i svete desnice Svetog Jovana Krstitelja, koji se čuvaju u Cetinjskom manastiru.
Svete relikvije prvo su bile u Sabornom hramu, a onda su sinoć prebačene u novoizgrađeni hram Svetog cara Konstantita i carice Jelene.
Nekoliko hiljada ljudi sinoć je u Nišu formiralo krst od upaljenih svijeća, čime su domaćoj i svjetskoj javnosti poslali poruku mira i tolerancije.
Akcija "I ja sam deo krsta" izvedena je na uglu Bulevara Nemanjića i Sremske ulice u blizini hrama Svetog cara Konstantina i carice Jelene i bila je uvod u današnju veliku božanstvenu liturgiju.
Milanskim ediktom iz 313. godine proglašena je vjerska ravnopravnost i tim zakonskim aktom je car Konstantin zaustavio progon hrišćana.
