Upućen niz zahtjeva vladi
157

Ispred izraelske ambasade u Zagrebu demonstranti poručili: "Dalje ruke od Rafaha!"

L. S.
Danas se na protestu ispred izraelske ambasade u Zagrebu okupilo dvjesto građanki i građana koji su od izraelske vlade tražili zaustavljanje svake namjere kopnenog napada na grad Rafah, ali su i od Hrvatske zatražili da prekine bilo kakvu politiku saučesništva.

Rafah je, podsjećamo, jedino utočište za izbjegle i prognane Palestince zbog čega su okupljeni tražili kao hitan i trajan prekid vatre u cijelom Pojasu Gaze.

"Prije oktobra prošle godine ljudi Gaze živjeli su u koncentracijskom logoru u kojem su pokušavali pobjeći od očaja na sve moguće načine. Od oktobra pokušavaju pobjeći od smrti. Rahaf je bio jedino mjesto gdje su ljudi imali iole nekakvu šansu preživljavanja. Invazija na Rafah bila bi eskalacija genocida koji je posljednjih pet mjeseci potpuni pakao", poručio je advokat rodom iz Palestine i član Inicijative za slobodnu Palestinu, Amer A. Šam.

Naime, danas se u Rafahu nalazi 1,5 miliona nemoćnih Palestinaca, novorođenčadi, djece, žena, muškaraca, starih i osoba s invaliditetom.

Ipak, u nedavnim napadima na konvoje humanitarne pomoći, u kojima su palestinske izbjeglice u redu čekale brašno, izraelska je vojska ubila 121 osobu i ozlijedila skoro njih hiljadu.

"Sada im prijeti neviđena nepravda. Da ni krivi ni dužni umru od gladi ili metka, bez mogućnosti da pobjegnu. Stjerani u ugao, bez izlaza. Kopneni napad na Rafah bio bi nezamisliv masakr, genocid kolosalnih razmjera. Ako Netanyahu i njegovi krvožedni ministri dobiju ono što žele, zastrašujuće je i izgovoriti, to će biti početak kraja Palestinaca i Palestine", rekao je Ben Berković iz Inicijative za slobodnu Palestinu.

Inicijativa je zatražila zaustavljanje ljudske i humanitarne katastrofe te nesmetan ulaz prijekopotrebne humanitarne pomoći u Gazu.

Prošlo je više od 40 dana od kada je Međunarodni sud pravde pred Izrael postavio zahtjev sprečavanja genocida. Međutim, ubistva, bombardiranja, izgladnjivanje i razni oblici mučenja poprimili su samo ozbiljnije oblike i razmjere.

Odvjetnica Zrinka Golubić upozorila je kako Zapad ne pruža zaštitu djeci i civilima koji su na rubu života.

"Nad njima, Izrael i zapadne sile vrše najžešće ratne zložine i zločine genocida! Pojas Gaze i dalje je izložen genocidnom izgladnjivanju, napadima i ubijanju, genocidnom protjerivanju te ostalim genocidnim zločinima. Humanitarno pravo najstrože zabranjuje takvo vojno djelovanje koje jasno stremi napadu na civile, a u ovom slučaju, njihovom potpunom uništenju", naznačila je.

Uputili su da vlade SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i mnoge druge, uključujući i samu Hrvatsku, moraju prekinuti politiku sudioništva te da moraju zaustaviti svaki oblik vojnog djelovanja, spriječiti daljnje počinjenje zločina genocida i produbljivanje humanitarne katastrofe na okupiranim palestinskim teritorijima.

"Za Hrvatsku to znači da našoj Vladi moramo otežati održavanje odnosa s Izraelom. Ne možemo prihvatiti nikakve političke ili ekonomske veze s ovim genocidnim okupatorom. Moramo osigurati da naš aktivizam stvori pritisak na hrvatske odnose s Izraelom, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom", dodao je Šam.

Stoga, Inicijativa opet zahtijeva od međunarodne zajednice, uključujući Vladu RH, da spriječi daljnje činjenje genocida Izrael nad ljudima Palestine.

Podsjetili su da se kažnjivim djelom genocida smatra i sudioništvo u genocidu, a to se posebno odnosi na osiguravanje i pružanje financijske, vojne i diplomatske podrške. Stoga, Inicijativa traži od Vlade da se odredi protiv politike genocida i prekine diplomatske veze i vojnu i trgovinsku saradnju s Vladom Izraela.

"Jedan od načina kako da budemo još glasniji upravo je bojkot brendova i kompanija za koje provjereno znamo da daju svoj novac Izraelu. Kada svjesno odlučimo bojkotirati kompanije koje podržavaju nepravdu, šaljemo snažnu poruku da nećemo tolerirati kršenje ljudskih prava i nasilje nad nedužnim civilima. Naša solidarnost nisu samo riječi, već i djela koja demonstriraju našu nepokolebljivu podršku za pravednost i mir", poručila je na protestu Maja Krištafor, aktivistkinja za ljudska prava.