Hrvatska uoči presude čelnicima Herceg-Bosne: Sudi se pojedincima, a ne hrvatskoj državi

"Iako je Haški sud u nepravomoćnoj presudi šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata iz 2013. zaključio da su Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko i Mate Boban postigli međusobni dogovor, a da je HVO korišten radi ostvarivanja udruženog zločinačkog poduhvata obnove Banovine Hrvatske i pripojenja dijela teritorija BiH Hrvatskoj, takva presuda, čak i da postane pravomoćna, ne može se odnositi na odgovornost hrvatske države", piše list i poziva se na odluku kojom je žalbeno vijeće u julu 2016. godine odbilo zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda u predmetu protiv Jadranka Prlića i ostalih.

U toj odluci se, naime, navodi da se zaključci prvostepenog vijeća odnose isključivo na šestoricu okrivljenika, da presuda potpuno poštuje presumpciju nevinosti trojice hrvatskih dužnosnika te da je u nadležnosti sudskog vijeća samo procesuiranje individualnih osoba, ne i utvrđivanje odgovornosti države.

Bivši predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks govorio je o tome na promociji svoje knjige "Državni udar" ističući da se radi o "čudnovatoj dijalektici" žalbenog vijeća.

"Moglo bi se shvatiti da je to uputa drugostepenoj presudi da eskulpira i hrvatsku državu i predsjednika Tuđmana i ministra Šuška, Bobetka i sve hrvatske dužnosnike od toga da su bili sudionici udruženog zlotvornog pothvata", tumači Šeks, ali i upozorava da bi, u suprotnom, preživi li formulacija o udruženom zločinačkom poduhvatu, to moglo imati nesagledive posljedice na odnose na jugoistoku Evrope, piše Večernji list.

Obrazloženje žalbenog vijeća slično tumači i međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, koji kaže da je lično upozorio Šeksa na to obrazloženje.

"Postupak je vodio ministar pravosuđa Ante Šprlje, a žalbeno vijeće zaključuje da je prvostepena presuda obavezujuća samo za optuženu šestoricu, da nije dovedena u pitanje presumpcija nevinosti trojice hrvatskih dužnosnika, da Haški sud jedino ima ovlast utvrditi odgovornost fizičkih osoba, a ne država. Drugim riječima, u postupku protiv šestorice ne utvrđuje se odgovornost Hrvatske, ne sudi se Hrvatskoj ni trojici hrvatskih dužnosnika", kaže Kovač.

Advokatice optuženih Višnja Drenški-Lasan i Vesna Alaburić ističu da bi tumačenje presumpcije nevinosti kakvu je donijelo žalbeno vijeće u pogledu Tuđmana, Šuška i Bobetka donio i bilo koji drugi kazneni sud.

"Presuda se odnosi isključivo na okrivljenike i ni na koga drugog. Udruženi zločinački poduhvat je prvenstveno oblik kaznenopravne odgovornosti u smislu da djelo okrivljenik nije počinio sam, nego u većoj ili manjoj grupi da bi proveo zločinački cilj ili legitiman cilj zločinačkim sredstvima. Ostane li takav oblik i u pravomoćnoj presudi, to ne bi impliciralo kaznenopravnu odgovornost trojice najviših hrvatskih dužnosnika niti odgovornost države", tumači Alaburić.

Dodaje, ipak, kako je logično da interpretacije presude imaju i političku konotaciju, jer bi takvo sudsko utvrđenje impliciralo umiješanost Hrvatske u zločin.

"Međutim, to ne znači da bi takva presuda bila temelj za bilo kakav postupak protiv Hrvatske pa ni za eventualni postupak za naknadu štete. Odgovornost države može se utvrditi samo u postupku u kojem bi sama država bila okrivljena", ističe Alaburić.