Ona smatra da ovakva presuda stvara negativni presedan čije posljedice mogu izaći van okvira samog Haškog tribunala.
"Ovom prvostepenom presudom jednog sudskog vijeća duboko je poljuljano povjerenje u Haški tribunal i razloge zbog kojih ga je Vijeće sigurnosti UN osnovao", navela je Grabar-Kitarović.
Tvrdeći da su važni svjedoci na suđenju Šešelju bili zastrašivani, potkupljivani i ometani, hrvatska predsjednica u pismu objavljenom na njenom zvaničnom sajtu, ističe da je u tom kontekstu prvostepena presuda dodatno "pravno upitna i sa stanovišta njene vjerodostojnosti sasvim kompromitujuća".
"Očekujemo, ne samo da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, nego i da se prestane ignorisati činjenica da se prema svjedocima u slučaju Šešelj postupalo na nedopušten način i da je Tribunal smatrao da je potrebno da treba da bude podignuta optužnica protiv odgovornih za to", navela je Kitarovićeva u pismu.
Osim Ban Ki.moonu, pismo je upućeno predsjedniku Generalne skupštine UN-a Mogensu Liketoftu i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Liu Đieiju, a bit će dostavljeno svim državama članicama UN-a kao dokument Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a.
Haški tribunal oslobodio je 31. marta Šešelja svih devet tačaka optužnice koja ga je teretila da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i BiH tokom ratnih sukoba i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala bio od 24. marta 2003. godine kada se dobrovoljno predao do novembra 2014. godine, kada je privremeno oslobođen do izricanja presude.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
