Jasenovac
0

Hrvatska danas obilježava 65. godišnjicu proboja logoraša

SRNA
Foto: AP
Foto: AP
Kod spomenika Cvijet u Spomen-području Jasenovac danas će u organizaciji vlasti Hrvatske biti održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja 65 godina od proboja logoraša iz zloglasnog ustaškog logora u Jasenovcu.

Preživjelim logorašima i članovima porodica logoraša koncentracionog logora u Jasenovcu i brojnim posjetiocima Spomen područja obratiće se predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora Luka Bebić, premijer Jadranka Kosor, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predstavnik zatočenika jasenovačkog logora Refik Piskavica i predsjednik Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak.

 Prošle nedjelja u Spomen području Donja Gradina služen je parastos i pomen žrtavama ustaškog zločina genocida, a skupu povodom 65 godina od proboja logoraša u Jasenovcu prisustvovali su član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Nebojša Radmanović, predsjednik RS Rajko Kuzmanović, premijer RS Milorad Dodik, predsjednik Srbije Boris Tadić i ministar prosvjete Srbije Žarko Obradović.  

Na dan proboja, 22. aprila 1945. godine, u logoru je bilo 1.073 logoraša. Njih 600 je krenulo u proboj, a do slobode ih je došao samo 1.070. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su ili spaljeni zajedno sa logorskim objektima. 

Istog dana, prije 65 godina, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Jasenovcu. Od 167 zatočenika njih 11 preživjelo je proboj.

Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Jasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine. 

Gradina i nije bila logor u pravom smislu te riječi, već samo masovno jasenovačko stratište, tj. "prihvatni logor" dok ustaše ne likvidiraju mnogobrojno srpsko stanovništvo dovedeno iz BiH i drugih krajeva zloglasne NDH.
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije i obuhvatala je Hrvatsku, BiH i oblast Srem sa 6,3 miliona stanovnika, od toga više od trećine Srba.

Jedan od vidova organizovanog zločina tadašnje hrvatske države bili su logori, od kojih je najveći bio Jasenovac.

NDH je bila jedina saveznica Sila Osovine, u Drugom svjetskom ratu, koja je organizovala i specijalne logore za djecu. U njima je bilo zatočeno oko 33.000 mališana, a samo u sistemu logora Jasenovac ubijeno je 19.432 djece, uzrasta od nekoliko mjeseci do 14 godina.

Za zločin genocida u NDH Anti Paveliću nikad nije suđeno, čak ni u odsustvu, a ministar policije NDH Andrija Artuković i upravnik Jasenovca Dinko Šakić, koji su se do duboke starosti uspješno skrivali sa druge strane Atlantika, osuđeni su u Hrvatskoj 1986. odnosno 1989. godine za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.