"Pripremamo zaključak za sjednicu vlade iduće sedmice kojim ćemo potaknuti državno odvjetništvo kao neovisno tijelo da još jednom, makar je to učinilo, pošalje svu prikupljenu dokumentaciju sa zahtjevom glavnom haškom tužitelju da se optužnica proširi i na Hrvatsku kako bi Mladić odgovarao za sve strašne zločine koje je počinio u Republici Hrvatskoj", najavila je premijerka.
Hrvatsko je pravosuđe provelo više postupaka za ratne zločine protiv Mladića koji je u vrijeme rata u Hrvatskoj bio načelnik štaba 9. korpusa JNA u Kninu. Županijski sud u Šibeniku osudio ga je u odsutnosti na 20 godina zbog napada na Kijevo 1991. godine, a teretilo ga se i za napade na civilne ciljeve na priobalnim područjima uključujući općine Šibenik i Zadar te raketiranje Požege s područja BiH, kao i za zapovijed za rušenje brane i hidroelektrane Peruča.
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz izjavio je u srijedu u Hagu da nema namjeru proširivati optužnicu protiv Ratka Mladića na zločine u Hrvatskoj, uključujući i pokolj u Škabrnji.
"Moj ured nema takvu namjeru", odgovorio je Brammertz na novinarsko pitanje namjerava li proširiti optužnicu za njegovu odgovornost za zločine u Hrvatskoj, posebice za pokolj u stanovnika Škabrnje počinjen 18. novembra 1991. godine.
Protiv Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba prva haška optužnica podignuta je 25. jula 1995. godine za zločine u BiH, a nakon toga i za genocid u Srebrenici.
Tužiteljstvo Haškog suda Mladiću stavlja na teret da je zajedno s Radovanom Karadžićem bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorija BiH za koje su bosanski Srbi tvrdili da je njihov.
