Prvostupanjsku odluku, kojom je HEP dužan platiti odštetu Šušnjari i još nekolicini tužitelja, donio je sudac Ante Mandac.
Po Šušnjarinim riječima, cijeli spor je nastao kad je HEP bespravno i bez dogovora s vlasnicima zemljišta u zaseoku Zoricama u Hrvacama iskapao glinu za obnovu brane Hidroelektrane "Peruče".
Kad je HEP potpisao sporazum s ostalim suvlasnicima zemljišta, ali ne i s njim, Šušnjara je podnio dvije tužbe zatraživši odštetu za iskopanu i iskorištenu glinu u vrijednosti od 10 milijuna dolara te još 46,5 milijuna dolara kao suvlasnički udjel u dobiti HEP-a.
"Pokušao sam se nagoditi s HEP-om kad sam saznao da se bespravno koriste mojim zemljištem, ali su me desetak dana varali i nisu htjeli pristati na sporazum", kazao je za Hinu Šušnjara.
Kako je HEP odbijao suradnju navodeći kako je glina služila za spas brane od rušenja te obrazlažući cijelu situaciju višom silom i nacionalnim interesima, Šušnjara je započeo postupak dokazivanja da je glina uzimana u razdoblju kad je brana već bila osposobljena te su nastupili gospodarsko-komercijalni odnosi.
Brana je, naime, miniranjem uništena 28. siječnja 1993., a po Šušnjarinim tvrdnjama, osposobljena je mjesec i pol dana kasnije.
Šušnjara se pozivao i na podatke s međunarodne konferencije o popravku brane "Peruče", održane u Brelima 1995., kad su priznati stručnjaci objavili Zbornik radova o sanaciji brane, što je tad bio jedinstven građevni pothvat u Europi.
Sinjski odvjetnik tvrdi da su mu čak prijetili i ubojstvom kad je pokušao spriječiti odvoz gline i nagoditi se s HEP-om zbog čega je također uložio tužbu.
"Sada je pravda zadovoljena, a nadam se i konačnu povoljnu ishodu i pravomoćnoj potvrdi presude," izjavio je Šušnjara.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
