Predloženim izmjenama optužnice jasnije se i preciznije iznose tačke optužnice i one ne predstavljaju materijalnu izmjenu optužnice odnosno dodavanje novih tačaka, navodi se u tužiteljskom prijedlogu podnesenom 27. januara.
Bivši predsjednik tzv. RSK optužen je za progon hiljada i ubistvo stotina Hrvata na okupiranim hrvatskim područjima tokom Domovinskog rata te za niz drugih zločina među kojima su i zlostavljanja, razaranje i pljačku.
Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio nasilno i trajno ukloniti Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo s trećine hrvatskog teritorija koji su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda.
Hadžić je tokom rata najprije obnašao dužnost predsjednika vlade samoproglašenog SAO SBZS-a, a nakon toga bio je i predsjednik samoproglašenog RSK.
Tužiteljstvo navodi kako izmjenama želi preciznije definirati Hadžićev značajni doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu kako djelima tako i propustima. Njega se tereti da je planirao, poticao, naređivao i pomagao u zločinima tako što je ohrabrivao ili odobravao politiku progona, nasilje i druga zlodjela.
Tužiteljstvo želi pojasniti da je zlodjela počinio i time što nije poduzimao potrebne mjere u cilju zaštite dviju grupa - zatvorenika i nesrpskog stanovništva na okupiranim područjima.
Izmjenama tužitelji žele ukloniti i nejasnoće oko žrtava na način da iste žrtve u različitim tačkama optužnice budu opisane na jednaki način te nejasnoće oko područja koja obuhvaća optužnica.
Hadžić je kao posljednji haški bjegunac uhapšen 20. jula prošle godine u Srbiji nakon sedmogodišnjeg bijega, a postupak protiv njega u Haagu je u predraspravnoj fazi i suđenje bi trebalo započeti pred kraj godine. Prva statusna konferencija u tom predmetu održana je u novembru prošle godine.
