Izbori u Hrvatskoj
16

Grabar-Kitarović vodi, slijede Milanović i Škoro: Čović i HDZ BiH i dalje najjači saveznik

R. D.
Predizborna kampanja za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj ulazi u najzanimljiviju fazu. Sinoć su objavljena posljednja istraživanja popularnosti, a zanimljivo je kako se već ustaljenoj trojci pridružio i četvrti ozbiljan kandidat.
Krešimir Macan, ugledni analitičar i PR ekspert, za Klix.ba kaže kako su nepun mjesec prije početka službene izborne kampanje za prvi krug predsjedničkih izbora koji se očekuje 22. decembra vodeća četiri kandidata izašla pred svoje simpatizere s programima i sloganima.

"Jučer je to napravila aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je predstavila svoj slogan "Predsjednica - jer Hrvatska zna i mora bolje" i program "Optimizam za Hrvatsku" uz podršku najjačih ljudi HDZ-a na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Ona je i prema najnovijim istraživanjima favorit u trci za drugi krug i dobiva 28,6 posto glasova", kaže Macan.

Ona se zalaže za više optimizma, nastavak izgradnje ugleda Hrvatske u svijetu i snažne demografske mjere kako bi kontrirala jakom trendu iseljavanja.

"U stopu je slijedi kandidat ljevice Zoran Milanović s 24,3 posto koji je svoju kampanju pod sloganom "Normalno" predstavio u subotu također uz podršku najpoznatijih lidera brojnih stranka koje ga podržavaju. On će se boriti za sve što jeste normalno u suprotnosti s onim što, prema njegovom mišljenju, danas zastupaju stranke desnice. Od prava na pobačaj, prava da ljubiš koga želiš do toga da smatra da su ratovi gotovi i da se treba okrenuti prema budućnosti. Poruka mu je da će biti predsjednik s karakterom koji će se boriti za normalnu Hrvatsku", pojašnjava.

Na trećem je mjestu pjevač Miroslav Škoro sa 16,7 posto, kojeg podržavaju stranke okupljene u Hrvatske suvereniste, iz krajnjeg desnog spektra.

"Pod sloganom 'Sad ili nikad' Škoro se zalaže za ustavne promjene, veće ovlasti predsjednika i više direktne demokratije putem referenduma, što privlači i dio birača razočaranih aktuelnim političkim elitama. Na četvrtu se poziciju uvjerljivo vratio bivši sudac, sada zastupnik u Evropskm parlamentu Mislav Kolakušić koji se vratio na svojih 14 posto podrške sa samo nekoliko nastupa na televizijama. Zalaže se za borbu protiv korupcije, totalni reset svih javnih službi, prije svega pravosuđa, i privlači razočarane birače koji su ga i doveli do mandata na EU izborima u maju. Povratkom u igru može znatno utjecati na izgled favorita za ulazak u drugi krug", kazao je.

Macan dodaje da se očekuje dobar izlazak birača na birališta u Hrvatskoj i iseljeništvu. Za glasove u svijetu i BiH prvenstveno će se boriti Kolinda Grbar-Kitarović i Miroslav Škoro, gdje će aktuelna predsjednica biti u prednosti u Bosni i Hercegovini zbog velike logističke podrške HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem, dok su stranke koje podržavaju Škoru već ostvarile dobre rezultate u iseljeništvu na EU izborima u maju ove godine.

"Milanović je najavio da neće tražiti glasove po BiH i tu je dosljedan još iz vremena parlamentarnih kampanja sa SDP-om, dok Kolakušić prvenstveno cilja hrvatske birače. No, o svemu više u drugom krugu po Božiću, jer je prošli put više od 30.000 glasova birača iz BiH bilo itekakva prevaga za pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović. Zanimljivo je da posljednja istraživanja ne pokazuju velike razlike u odnosu na ona prije iz jula. Redoslijed je bio isti, Kolinda Grabar-Kitarović tada je imala 30 posto, Zoran Milanović 22,3, Miroslav Škoro 17,8 posto i Mislav Kolakušić 13,9 i to su sve pomaci u okviru greške istraživanja, dakle statistički irelevantni", zaključuje Krešimir Macan.

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, za naš portal kaže kako je iznimka koja potvrđuje pravilo da na samo jednim dosadašnjim predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj glasovi hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, a ponajprije u BiH, nisu slijedili logiku zaokruživanja HDZ-ovog kandidata.

foto: EPA
foto: EPA

"To je bio slučaj s Milanom Bandićem 2009. godine kada je u BiH dobio više od dvostruko više glasova od HDZ-ovog kandidata Andrije Hebranga. Predsjednik je postao Ivo Josipović. Hrvatski birači iz BiH oba puta su bili protiv Stjepana Mesića, ali i Ive Josipovića. Otkako Hrvati izvan RH imaju pravo glasa, dramatično se smanjuje broj birača koji izlaze na izbore. To je ponajprije zbog toga što su birališta u BiH daleko od mjesta stanovanja, smanjene pažnje Zagreba na ono što se zbiva u BiH, ali i osjećaja da se realni život bh. Hrvata odvija u Bosni i Hercegovini", kazao je.

Predstojeća izborna kampanja koja je Hrvatsku podijelila u više blokova, dodaje, u suštini će više fokusa usmjeriti na birače iz BiH u očekivanom drugome krugu predsjedničkih izbora.

"Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja lovi drugi mandat pobijedila je Ivu Josipovića s razlikom od oko 30 hiljada glasova 2014. godine. Od toga je iz inozemstva stiglo 15 hiljada, a za Josipovića oko 2.300 glasova. Iz BiH je za Grabar-Kitarović glasalo 5.942 birača. Očekivano, makar kada je riječ o BiH, na predstojećim izborima očekuje se podrška HDZ-ovoj kandidatkinji, zbog čega će ovdašnji HDZ pokrenuti svoju stranačku mašineriju. I to ne samo zbog nje, nego i zbog podrške Andreju Plenkoviću za kojeg su ovi izbori novi test hoće li se održati na čelu stranke. Gubitak predsjedničkih izbora dodatno bi zakomplicirao njegovu poziciju, ali i poziciju većine u Saboru. S druge pak strane ovdašnji HDZ BiH 'kupuje' u važnim procesima naklonost i podršku Zagreba koji je ipak član najmoćnije ekonomske unije i vojnog saveza EU i NATO-a", zaključio je Krešić.