Godišnjica Oluje: U Hrvatskoj svečanosti, u Srbiji komemoracije

I dok su se u Hrvatskoj visoki državni dužnosnici okupili u Kninu na svečanosti domovinske zahvalnosti i odavanju počasti poginulim braniteljima, u Srbiji se 4. august obilježava kao dan žalosti uz komemoracije i sirene.

Hrvatska se sjeća da je vojska te zemlje tih dana oslobodila okupirani Knin. Operacijom "Oluja" je, kako ističu, vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije.

Predstavnici hrvatskog državnog vrha u Kninu su minutom šutnje odali počast poginulima, položili vijence i zapalili svijeće, a obilježavanju godišnjice prisustvovali su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, kninski gradonačelnik Marko Jelić te predstavnici udruženja branitelja iz Domovinskog rata. Molitvu za poginule branitelje predvodio je vojni biskup, monsinjor Jure Bogdan.

Istovremeno u Srbiji će se tačno u podne oglasiti sirene u povodu Dana sjećanja na stradale u akciji "Oluja". U podne se održava i pomen žrtvama u crkvi Svetog Marka u Beogradu. Parastos će biti održan i u Sabornom hramu u Trebinju i Banjoj Luci.

Sinoć je kod Novog Sada organizovan skup na kojem je prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je poručio da Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet država u regiji u kojima žive Srbi te da Srbija oprašta, ali ne zaboravlja.

"I danas kada nam je teško, umjesto poziva na osvetu i odmazdu, naš posao i obaveza je da kažemo da klupko smrti na Balkanu mora da prestane da se odmotava. Zato želimo prijateljstvo i iskrenu saradnju sa svima. Moramo da izađemo iz tog začaranog kruga, da razgovaramo jedni sa drugima, jer u protivnom izgubit ćemo svi sve i to ima veze sa oproštajem, ali ne sa zaboravom", kazao je Vučić.

Prethodno je u Srbiji došlo do verbalnog sukoba između premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića nakon što je Plenković operaciju "Oluja" iz 1995. godine nazvao "operacijom koja je spriječila nove Srebrenice". Dačić ga je potom optužio za licemjerstvo i "povampirivanje antisrpske histerije u Hrvatskoj".

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da niko ne može da razumije ponašanje Hrvatske i poručio da je "režim koji od 'Oluje' pokušava da napravi humanitarnu operaciju ustaški režim".

Ministar odbrane Damir Krstičević, koji je bio ratni zapovjednik 4. gardijske brigade i učesnik "Oluje", istaknuo je kako je Kninska tvrđava simbol hrvatske slobode.

"Naša operacija Oluja za nas je uvijek, danas i za sve buduće generacije simbol vojnog uspjeha i junaštva. Ona je kruna svih pobjeda u Domovinskom ratu," istaknuo je Krstičević i naglasio kako su "u kratkom vremenu stvorili pobjedničku vojsku koja je porazila velikosrpsku agresiju i donijela slobodu hrvatskom narodu".

I u Bosni i Hercegovini se i danas različito gleda na akciju "Oluja''. Hrvati i Bošnjaci u BiH smatraju je oslobodilačkom i ključnom za deblokadu Bihaća i Krajine. Komanda 5. korpusa Armije RBiH imala je u vidu značaj "Oluje" za ovaj dio Bosne i Hercegovine, tj. Unsko-sanski kanton, budući da je spajanje bh. vojske s hrvatskom praktično značilo deblokadu cijelog Bihaćkog okruga i smanjivanje linije fronta sa 260 na nepunih 70 kilometara.

U RS-u se sjećaju žrtava i govore da je progon Srba iz Republike Srpske Krajine najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u petak je saopćilo da je zbog kaznenih djela tokom i nakon akcije Oluja protiv 3.728 osoba bio pokrenut kazneni postupak. Navode i da su "nadležni sudovi donijeli presude kojima je 2.380 osoba proglašeno krivima zbog počinjenja drugih kaznenih djela protiv života i tijela, protiv imovine, protiv opće sigurnosti ljudi i imovine te protiv spolne slobode".