Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu izjavio je da je važnost NATO-ovih napada na srpske ciljeve prije deset godina u tome što su zaustavili zločine Srbije na Kosovu.
"Napadi koji su trajali 78 dana spasili su narod Kosova od uništenja, čiji je scenarij hladnokrvno izrađen u najvišim državnim i akademskim krugovima u Srbiji", rekao je Sejdiu.
Za Sejdiua su napadi bili "akt humanizma bez presedana", jer im je cilj bio obrana ljudi kojima je prijetila smrt.
Predsjednik Kosovske vlade Hashim Thaci u povodu te godišnjice otkrio je u mjestu Blace na granici između Kosova i Makedonije spomen ploču u znak sjećanja na sve progonjene od strane srbijanskog režima.
"Osjećam se dobro kad se sjetim da je tada ovdje bila srpska vojska, policija, paravojne snage i srpske ubice, dok danas ovdje imamo državne simbole Republike Kosova", izjavio je tom prigodom Thaci.
U mjestu Gllogjane kod Dečana na zapadu Kosova, više hiljada ljudi okupilo se na priredbi u čast Oslobodilačke vojske Kosova.
Srbi u Gračanici kraj Prištine obljetnicu su obilježili uz zvuke sirene za uzbunu i snimke zvuka aviona puštanih s razglasa.
Ispred spomenika srpskim borcima iz proteklih ratova, predstavnici Srpske pravoslavne crkve molili su se za žrtve bombardiranja i sukoba iz 1999.
U sjevernom dijelu Mitrovice Srbi su organizovali "marš mira", a glavni most na rijeci Ibar koji dijeli grad na sjeverni srpski i južni albanski dio nekoliko je sati bio zatvoren zbog najave okupljanja u njegovoj blizini.
Zračni udari NATO započeli su 24. marta 1999. godine oko osam sati navečer, a odluku o napadu dan ranije donio je tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana nakon što su propali pregovori u Rambouilletu i Parizu o rješavanju kosovske krize bez vojne intervencije i nakon što su jugoslavenske snage na Kosovu počinile brojne zločine nad kosovskim Albancima, od kojih je većina bila prisiljena pobjeći s Kosova.
Intervencija je nakon mnogih diplomatskih nastojanja završena 9. juna 1999., potpisivanjem Kumanovskog sporazuma, prema kojemu su se policijske i vojne snage tadašnje Jugoslavije povukle s Kosova na kojemu se rasporedilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja. Njihova zadaća, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenoj dan kasnije, bila je očuvati mir i osigurati povratak izbjeglica dok se ne postigne trajno rješenje.
