Hrvatska će se aktivnije uključiti u borbu protiv lažnih vijesti kojima je cilj – iz raznih razloga – zavarati javnost. Među ostalim, predviđa se imenovanje nacionalne kontakt-tačke čija je zadaća o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmira ostale članice EU kroz sistem brzog uzbunjivanja i zaštićene digitalne platforme koja bi trebala proraditi u martu, uoči evropskih izbora, prenosi Večernji.hr.
Kontakt-tačke i sistem brzog uzbunjivanja dio su Akcijskog plana Europske komisije koja se na taj korak odlučila i zbog izbora u maju, ali i zbog trenda da upravo lažne vijesti (fake news) i dezinformacije koje se vrlo često povezuju s populističkim pokretima, ruše povjerenje građana u institucije.
Hrvatska podupire donošenje Akcijskog plana protiv dezinformiranja jer je na ovaj izazov i prijetnju potrebno osigurati koordiniran europski odgovor, posebno u svjetlu europskih izbora, ali i dugoročno – kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Podaci iz istraživanja za Eurobarometar iz marta prošle godine pokazuju da Hrvati primjećuju lažne vijesti više od prosjeka EU. Čak 47 posto ispitanika iz RH kazalo je kako vjeruje da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima, a 29 posto smatra da na dezinformacije u javnom prostoru nailaze barem jednom sedmično. Velika je to razlika u odnosu na prosjek EU po kojem 37 posto ispitanika vjeruje da je svakodnevno izloženo dezinformacijama. Više od 40 posto ih u Hrvatskoj smatra da su lažne vijesti stvaran problem za državu, ali i za demokraciju općenito. U istraživanju je najlošije ocijenjena vjerodostojnost internetskih medija, dok su na drugom kraju spektra radio, televizija i tisak.
Hrvatska je 2017. donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sistemu domovinske sigurnosti.
Akcijski plan, o kojem će se, prema najavama, razgovarati i danas na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Briselu, stavlja fokus na četiri područja. Institucije Unije trebaju poboljšati sposobnosti za otkrivanje, analizu i razotkrivanje dezinformacija te poduzeti zajedničke odgovore na dezinformacije. Predviđa se mobilizacija privatnog sektora te jačanje osviještenosti o dezinformacijama i poboljšanju društvene otpornosti.
Slijedom događaja izvjesno je da će i BiH u skorijem periodu morati da se aktivnije uključi u tu borbu.
