Kada je 1914. godine Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, piše Ekonomist, niko nije moga ni da pretpostavi da će rezultat sukoba biti ne samo propast Habsburške imperije nego i otomanskog i ruskog carstva.
Danas, s druge strane, niko ne vjeruje da će protivljenje Srbije nezavisnosti Kosova dovesti do propasti Evropske unije - ali Srbija je, ocjenjuje Ekonomist, u 100 dana od proglašenja kosovske nezavisnosti postigla mnogo više na planu osporavanja tog čina nego što je iko od nje očekivao.
List podseća da je Kosovo do sada priznala ukupno 41 država, među kojima je i 20 članica Evropske unije - ali da među njima nema velikih igrača poput Brazila, Kine, Indije i Rusije.
Štaviše, pet zemalja spada u red takozvanih "mikrodržava", kao što su Nauru ili Maršalska ostrva, navodi Ekonomist.
List podsjeća i na činjenicu da 15. juna na snagu stupa kosovski Ustav i da je misija Euleks tada zvanično trebalo da počne s radom, ali da i dalje ne postoji jasna podjela uloga između nje i postojeće misije Ujedinjenih nacija na Kosovu, UNMIK-a.
Pored toga, navodi Ekonomist, Srbija je u međuvremenu konsolidirala snage i učvrstila svoj utjecaj u srpskim sredinama, prije svega na sjeveru Kosova. "Sve što ostaje Evropskoj uniji je da spašava obraz", ocijenio je jedan evropski diplomat za Ekonomist.
List navodi da se u tom svjetlu sada čini sve kako bi se evropska misija nekako "ugurala" pod jurisdikciju Ujedinjenih nacija, a Albancima na Kosovu je, piše list, sve jasnija, kako navodi, uznemiravajuća činjenica da je njihova budućnost, po svemu sudeći, ipak usko vezana za budućnost Srbije.
Peter Feith, prvi čovjek misije Euleks, kako prenosi Ekonomist, rekao je da želi da uvjeri kosovske vlasti da će Evropa štititi njihove interese - ali da, ukoliko mu to ne pođe za rukom, sluti nevolje na Kosovu.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
