Kako je ranije najavljeno, lideri Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije trebali bi krajem ovog mjeseca na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN), razgovarati o formiranju parlamentarne skupštine zapadnog Balkana, te u skladu s tim i svim mogućim zajedničkim djelovanjima. Inicijativa je, očekivano u ovakvim prilikama, naišla na odobravanje u Evropskoj uniji (EU).
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore je zemljama Balkana uputilo tzv. “non paper”, kao polazni dokument za realizaciju ove zamisli.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH su još ranije prvi poručili da ta zemlja "podržava svaku inicijativu koja doprinosi dobrosusjedskoj saradnji i koja na najbolji način koristi sve zajedničke vrijednosti regiona".
"Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pozdravlja i crnogorsku inicijativu u mjeri u kojoj će ona doprinijeti operacionalizaciji postojećih regionalnih mehanizama", naglašeno je.
Populistička inicijativa
U Srbiji zasad još nema zvaničnih reagiranja visokih zvaničnika, a sudeći prema novinarskim izvještajima, o ovoj temi nije se razgovaralo ni tokom zvanične posjete srbijanskog premijera Ivice Dačića u petak Crnoj Gori, što je, također, znakovito.
Bivši predsjednik Hrvatske u dva mandata Stjepan Mesić zasigurno je jedan od najboljih sagovornika na ovu temu. Posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) kaže da saradnja država bivše Jugoslavije u formi političke asocijacije – nema nikakve šanse!
"Jer, što god se tiče Jugoslavije, pa i krnje Jugoslavije, ono nema nikakve šanse. Imali smo dva eksperimenta s Jugoslavijom i oba su, dakle i prva i druga Jugoslavija, završili u krvi. U smislu nekakve političke asocijacije, dakle, to (Lukšićeva inicijativa) nema nikakvog smisla, ali gospodarska saradnja, usaglašavanje, recimo, sa standardima EU, a radi što bržeg i lakšeg ulaska u EU, međusobno informiranje i saradnja u tom smislu, imali bi svoje koristi za sve zemlje koje bi na taj način sarađivale", kazao je Mesić za Anadoliju.
Ugledni crnogorski novinar i publicista Šeki Radončić, koji dobro poznaje sve finese tamošnje politike, primjećuje da se u posljednje vrijeme javlja dosta regionalnih inicijativa, te da političari u tom trendu predlažu i neke nerealne inicijative. To je, veli, dobro za međunarodnu upotrebu. Uvjeren je da je da je Lukšićeva inicijativa dnevnopolitička i da, prije svega, za cilj ima njegovu osobnu promociju.
"Mislim da je Lukšićeva inicijativa više populistička ili on možda ne vidi veoma loše iskustvo u svim bivšim jugoslovenskim državama da budu u jačem i kompaktnijem sazivu ili nekoj konfederaciji. Borba protiv kriminala, recimo, se može sjajno voditi i bez tih asocijacija, kao što se vodi svuda u svijetu, bez političkih saveza i policijskih osovina koje imaju aromu pretpolitičkih ili državnih saveza, nečeg što miriše na to. Bit ću konkretan, to je jedna promašena inicijativa", istakao je.
EU mora biti prioritet
Dr. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i jedan od najbližih saradnika bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana tvrdi da sasvim sigurno "nikakva takva inicijativa u Hrvatskoj ne bi imala podršku". Ističe da je "mala šansa za bilo kakvu novu asocijaciju na ovom prostoru".
"Što se tiče takvih novih asocijacija, Hrvatska neosporno smatra da je jedini pravi put ispunjavanje kriterija i borba za ulazak u EU, a što se tiče suradnje, svaki oblik suradnje je dobrodošao, gospodarski, znanstveni, kulturni, a naravno, dolazi u obzir razgovarati o svim političkim pitanjima kada se tiče neke pojedinačne inicijative koja može dobro donijeti svima. Ali, što se tiče formaliziranja ili nekih asocijacija, u Hrvatskoj to sigurno neće bit dobro primljeno", komentira Granić.
Međutim, u nekim slučajevima, dodaje ugledni povjesničar, profesor emeritus na Univerzitetu Yale i redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivo Banac, to će imati stanovitog potencijala, jer ima slučajeva da su odnosi između pojedinih država, poput Albanije i Crne Gore, vrlo dobri.
"Odnosi Crne Gore i BiH su relativno dobri, Crna Gora ima odnose sa Kosovom. Sa stajališta Crne Gore ja ne vidim nikakvih problema, ali postoji mnoštvo otvorenih pitanja poput pitanja Kosova. Ne znam može li se ovakva inicijativa primijeniti na sve zemlje koje su sada u dugačkom redu prema EU i NATO", izjavio je Banac.
Vllasi: Zajedno opet možemo sve uprskati
I poznati komunistički lider Kosova, nekadašnji predsjednik omladine Jugoslavije i aktuelni savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove Azem Vllasi smatra da je perspektiva balkanskih država da uspostave što tješnju saradnju u svim oblastima.
"To je, pre svega, iz ekonomskih i trgovinskih interesa, zbog interesa mira i stabilnosti. Ali nije preporučljivo nikakvo institucionalno formalizovanje takve saradnje poput mini EU, jer bliska i dalja istorija ovih balkanskih država i naroda je takva da bi takva inicijativa više u sebi krila opasnosti da opet nešto zajedno uprskamo, nego da napravimo neku korist. Institucionane veze nisu preporučljive, ali regionalna saradnja nezavisnih suverenih država je preporučljiva poželjna i korisna jer bi se mnogo zajedničkih interesa moglo tu indentifikovati", njegov je stav.
Banac: Balkanske državice osjećaju se izolirano
Dr. Ivo Banac primjećuje pak da se balkanske državice na neki način "osjećaju izolirano i u njima ima mnoštvo nesređenih situacija'', zbog čega i dolazi do ovakvih inicijativa.
"Proces ulaska u EU je izuzetno mukotrpan i dugačak. Sigurno ima dosta tih ad hoc rješenja koja se pojavljuju. Ja mislim da to ne smije postati neka vrsta zamjene za evropske integracije ili za ulazak, što je također važno, u NATO. Prema tome, ja nemam ništa protiv da se na neko način pojača saradnja tih zemalja. Mislim da je to uvijek dobro, posebno ako doprinosi stabilizaciji u regiji. Ali ne smije postati zamjena za ono što je najvažnije", komentira ugledni profesor.
Dežulović: Igrači, nafta, oružje i heroin
Ugledni hrvatski novinar i pisac Boris Dežulović slaže se sa pojedinim srbijanskim kolegama koji smatraju da je, sudeći po svemu, Jugoslavija danas više živa ima nego dok je zaista postojala.
"To je paradoks kojega su opet razumniji ljudi mogli anticipirati i prije. Bilo je potpuno jasno da se Hrvatska ili Slovenija odvajanjem iz Balkana neće izdvojiti u nekakvu evropsku širu priču. Nisu iz tog kruga izašli, oni su u njemu ostali. Nije nam, kao što se ovdje govorilo, bugarska književnost postala bliža od srpske, a ne znam engleska bliža od bugarske. Govorimo istim jezikom, tu smo osuđeni jedini na druge, u susjedstvu, i bilo je potpuno sumanuto očekivati da između nas se može rascijepiti nekakav veliki historijskih ponor. To je nemoguće! Ne samo zbog tih rodbinskih veza, a jesu, čak i vrlo fizički rodbinske, već jer smo naprosto upućeni jedni na druge u svakom smislu. Upućeni smo jedni na druge i kad kupujemo igrača za nogomet, kad kupujemo naftu, oružje i heroin. Tu smo svi najbliži", zaključuje Dežulović.
Panalbanski Beneluks
Članica Odbora za evropske integracije iz vladajuće Socijalističke partije Srbije, Dijana Vukomanović, ranije je kazala medijima da su ideje o takvim integracijama za neku dalju budućnost.
"Izjava gospodina Lukšića nije novina zato što smo imali nedavno plasiranu sličnu ideju o osnivanju nekog, da tako kažem, panalbanskog Beneluksa... Ali, treba da naglasimo jednu činjenicu da smo u nedavnoj istoriji imali bolno iskustvo međusobnih sukoba, tenzija, interetničkih konflikata i pre bi se to u domaćoj javnosti tumačilo kao stvaranje neke nove Jugoslavije i samim tim osuđeno na propast. Znači, ta ideja je za neku budućnost dobra", rekla je Vukomanović za RFE.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
