Dok EU šuti, Slovenija ustaje: Vlada zabranjuje uvoz i izvoz oružja prema Izraelu zbog Gaze

Ova odluka dolazi kao odgovor na teška i sistematska kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi, koja je slovenski premijer Robert Golob više puta javno osudio.

U zvaničnom saopćenju iz kabineta premijera Goloba navedeno je da je Vlada Republike Slovenije, na njegovu inicijativu, danas formalno usvojila odluku o zabrani vojne trgovine s Izraelom.

"Ova mjera je u skladu s višekratnim najavama premijera dr. Roberta Goloba, koji je još tokom junske sjednice Evropskog vijeća upozorio da će Slovenija djelovati samostalno ukoliko EU ne bude u stanju do sredine jula poduzeti konkretne korake prema Izraelu", navedeno je u saopćenju.

Dodaje se i da je EU trenutno "nesposobna da djeluje" zbog unutrašnjih podjela i nedostatka konsenzusa, te da je Slovenija stoga odlučila da sama preuzme odgovornost.

"Rezultat te neaktivnosti je sramotan: ljudi u Gazi umiru jer im se sistematski onemogućava pristup humanitarnoj pomoći. Umiru pod ruševinama, bez pitke vode, hrane i osnovne zdravstvene zaštite. Riječ je o svjesnom uskraćivanju uvjeta za preživljavanje i potpunom blokiranju humanitarne pomoći. U takvim okolnostima, svaka odgovorna država mora djelovati, čak i ako to znači da ide ispred drugih", navodi se.

Slovenija najavila dodatne mjere protiv Izraela

Slovenska vlada poručila je da ovim potezom potvrđuje svoju dosljednu posvećenost poštivanju međunarodnog prava i zaštiti ljudskih prava, te najavila da će u narednim sedmicama pripremiti dodatne nacionalne mjere protiv izraelske vlade.

U okviru odluke, Ministarstvo odbrane Slovenije (MORS) dobilo je nalog da dosljedno provodi nadzor nad prometom vojne opreme. Vlada se upoznala i sa činjenicom da od oktobra 2023. godine, kada su počeli intenzivni oružani sukobi u Gazi, MORS nije izdao nijednu dozvolu za izvoz vojnog naoružanja i opreme prema Izraelu.

Pozivajući se na član 5. Zakona o Vladi, te član 77. Zakona o odbrani, Vlada Slovenije je naložila MORS-u da u potpunosti provodi zabranu izvoza, uvoza i tranzita oružja i vojne opreme, izuzev one koja je neophodna za sigurnost i otpornost same Slovenije.

Ministarstvu infrastrukture, zajedno s MORS-om, naloženo je da izvrši reviziju svih protokola i mehanizama koji uključuju tranzit oružja kroz infrastrukturu kao što su Luka Koper i Slovenske željeznice, te da o svim kretanjima izvještavaju nadležne institucije na mjesečnoj osnovi.

Pritisak na izraelsku vladu se pojačava

Ova odluka dolazi nakon što je Slovenija ranije ovog mjeseca već proglasila dvojicu izraelskih ministara – Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotriča – personama non grata, zbog njihove uloge u eskalaciji nasilja i represije nad Palestincima.

Uprkos sve većim pozivima na evropskom nivou, ministri vanjskih poslova članica EU nisu uspjeli usaglasiti zajednički stav prema Izraelu. Golob je ranije najavio da će Slovenija djelovati zajedno sa drugim državama koje dijele sličan stav ako EU ne uspije donijeti zajedničke mjere.

Podsjećamo, Slovenija je u junu 2023. godine zvanično priznala Palestinu kao nezavisnu državu, čime je stala uz većinu svijeta koja podržava dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Od tada slovenska diplomatija više puta je pozivala na hitan prekid vatre u Gazi i neometanu isporuku humanitarne pomoći.

Danas je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopćilo da je na razgovor pozvalo izraelsku ambasadoricu u Ljubljani, Ruth Koen-Dar, te joj prenijelo protest zbog humanitarne katastrofe u Gazi i izraelskih postupaka kojima se blokira dostava pomoći.

Fajon: Slovenija je heroina Evrope

Ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon je nedavno, tokom međunarodne konferencije o rješenju o dvije države održane u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, pozvala sve članice UN-a koje još nisu priznale Palestinu da to učine. Tom prilikom je otvoreno kritizirala izraelsko uništavanje Gaze, a u okviru konferencije susrela se i sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom.

Guterres je, kako navodi slovenska strana, izrazio poštovanje prema Sloveniji zbog njene dosljedne politike i nazvao je "heroinom Evrope" zbog odlučnosti i ustrajnosti u promoviranju rješenja o dvije države.

Odluka slovenske vlade predstavlja presedan u Evropskoj uniji, ali i poruku da postoje države članice koje su spremne samostalno djelovati u zaštiti međunarodnog prava i osnovnih humanitarnih principa – čak i kada ostatak Unije ne uspijeva postići konsenzus.