Regija
0

DNK analizom potvrđen identitet haškog optuženika Stojana Župljanina

FENA
Foto: Stojan Župljanin
Foto: Stojan Župljanin
Identitet haškog optuženika Stojana Župljanina potvrđen je DNK analizom, javio je u četvrtak Radio B92. Župljanin, koji je uhićen u srijedu oko podneva u jednoj stambenoj zgradi u Pančevu, kod istražnog suca Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu negirao je da je on haški bjegunac te je tvrdio da se zove Branislav Vukadin, nakon čega je naložena DNK analiza.

Prema pisanju beogradskog dnevnika "Blic" od četvrtka, Župljaninu su dokumenti na ime Branislav Vukadin izdani u policiji u Bačkoj Palanci, a list tvrdi da je koristio više lažnih imena, među ostalim i ime Dragan Vemić.

Službene potvrde o pozitivnoj DNK analizi, prema riječima glasnogovornice Okružnog suda u Beogradu Ivane Ramić, još nema, ali glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić izjavio je Televiziji B92 u četvrtak da je to Tužiteljstvo potpuno sigurno da je riječ upravo o Župljaninu, jednom od četvorice haških bjegunaca čije izručenje od Srbije traži Haški sud.

Nakon što stigne i službena potvrda da je riječ o Stojanu Župljaninu, istražni sudac Specijalnog suda za ratne zločine uručit će mu hašku optužnicu i ispitati ga, te donijeti rješenje o ispunjavanju pretpostavki za izručenje, na koje optuženi ima pravo žalbe koja, međutim, ne odlaže izvršenje.

Prema Vekarićevim riječima, Župljanin bi mogao Haškom sudu biti izručen u idućih nekoliko dana.

Osim Župljanina, Haški sud traži uhićenje i izručenje još Ratka Mladića, Gorana Hadžića i Radovana Karadžića.

Haški sud podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. ožujka 1999. godine, a objavio ju je 18. srpnja 2001. godine. Optužen je za genocid i ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima Bosanske krajine.

Prema optužnici, Župljanin je imao operativni nadzor nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Od 1991. godine bio je načelnik Regionalnog centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, od svibnja 1992. do srpnja 1992. godine bio je član Kriznog štaba Republike Srpske (RS), a 1994. godine postao je savjetnik predsjednika RS za unutarnje poslove, nadležan i odgovoran za cjelokupan rad policije unutar RS.