Regija
0

Đorđe Vukadinović : Srbija ne liči na zemlju iz Đinđićevih obećanja

SRNA
Jučerašnja "Šetnja za Zorana" u Beogradu
Jučerašnja "Šetnja za Zorana" u Beogradu
Politički analitičar iz Beograda Đorđe Vukadinović ocijenio je da Srbija danas ne liči mnogo na onu zemlju iz obećanja nekadašnjeg predsjednika Vlade Zorana Đinđića i izjava tadašnje političke elite.

"Srbija se promenila više zbog okolnosti i situacije oko nas, nego što su oni koji su nas vodili mudro upravljali zemljom. Ipak, nesporno je da sada nema haosa kakav je vladao u vreme ubistva Đinđića", rekao je Vukadinović povodom devete godišnjice ubistva prvog demokratskog premijera Srbije i predsjednika Demokratske stranke Zorana Đinđića, koja se navršava sutra.

Vukadinović je istakao da je Srbija dosta promijenjena u odnosu na "mutne godine", uprkos tome što mnogo obećanja petookrobarskih pobjednika nije ostvareno, prenose "Nezavisne novine".

On je ocijenio da je još mnogo mistifikacije u vezi sa političkom pozadinom ubistva Đinđića, što se često politički zloupotrebljava. 

"Sigurno je da indicije koje bi vodile ka otkrivanju pozadine ubistva idu u raznim pravcima i da sežu van granica zemlje, ali sumnjam da će se to klupko ikada do kraja rasplesti. Ne verujem da će se nešto mnogo učiniti na tom planu, kao što je bio slučaji u Americi sa Kenedijevim ubistvom", zaključio je Vukadinović.

Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić rekao je da je jedna od najvećih Đinđićeva zasluga to što je Srbiju "primorao na evropski put".

"Posle njega uz sve otpore nije bilo više moguće vratiti se na neke opcije poput neutralnosti, izolacije i slično. Ako gledamo pojedinačne reforme, nijedna nije dovršena. Njegov doprinos u razvoju Srbije ima svoju političku i moralnu, ali i realnu dimenziju", rekao je Janjić.
On je rekao da se moralna dimenzija ogleda u tome što je Đinđić nesporno postao simbol reformi i evropskog puta, dok druga dimenzija, koja čini realnost, pokazuje da je vukao hrabre poteze, ali često nedovoljno osmišljene, te otvorio vrata za neoliberalizam.

"Opet, to je zemlji donelo dva velika problema koja će nas mučiti i dalje. Prvi je mešetarenje fondova u privatizaciji koja je uništila proizvodnju, a podstakla gradnju i investicije u uslužne delatnosti, a Srbiju lišila proizvodne infrastrukture. Druga negativnost je što je zemlja prerano otvorila tržište i počela da predaje kontrolu nad resursima privatnicima i multinacionalnim kompanijama. To mora da bude promenjeno, ali će ići teško", ocijenio je Janjić.

On je istakao da razumije porodicu koja traži da se rasvijetli politička pozadina atentata, ali da smatra da se to neće lako desiti, jer i danas mnogi politički profitiraju od Đinđićeve eliminacije ili od otvaranja ka svijetu, što je njegova najveća zasluga.

"Činjenica da se ne znaju svi elementi ubistva od same egzekucije do bezbednosnog i političkog konteksta govori da je to sektor u kojem je Đinđić najmanje uradio. Pokušavao je to da uradi, ali na pogrešne načine i zbog toga je i bio žrtva", naglasio je Janjić.

Sutra se navršava devet godina od  ubistva  Zoran Đinđić, prvog demokratskog premijera Srbije i predsjednika Demokratske stranke. Đinđić je tog dana u 12.23 ispred zgrade Vlade Srbije  pogođen metkom iz snajperske puške, u atentatu koji su organizovali pripadnici Jedinice za specijalne operacije (JSO) i "zemunskog klana". Ubrzo poslije operacije preminuo je u Urgentnom centru Srbije.