U obrazloženju presude predsjednica sudskog Vijeća Snežana Garotić Nikolić kazala je da su prilikom odmjeravanja kazne uzete u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti i da kaznu od deset godina Sud smatra nužnom.
Ona je rekla da je, temeljem iskaza velikog broja saslušanih svjedoka, nesumnjivo utvrđeno da je Trbojević, kao pripadnik "Bilogorskog odreda" sudjelovao u uzimanju talaca, razdvajanju muškaraca i žena, kao i u ubistvu civila u podrumu škole u Velikoj Peratovici gdje su civili bili zatvoreni.
Tijekom postupka koji je trajao osam mjeseci, po njenim riječima, utvrđeno je da je Trbojević kriv za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selima Velikoj Peratovici i Topolovici u razdoblju od kraja avgusta do kraja oktobra 1991. godine.
Tužiteljstvo i odbrana imaju rok od 15 dana za podnošenje žalbe na prvostepenu presudu.
U završnoj riječi Tužiteljstvo za ratne zločine ranije danas zatražilo je da se Trbojević proglasi krivim i osudi po zakonu, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu.
Zamjenik tužitelja za ratne zločine Nebojša Marković istakao je da iz iskaza velikog broja svjedoka i oštećenih koji su saslušani tokom postupka proizlazi da je Trbojević nesumnjivo izvršio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Velike Peratovice i Topolovice u razdoblju od sredine avgusta do kraja oktobra 1991. godine.
Obrana Trbojevića u završnoj riječi navela je kako ničim nije dokazano da je Trbojević učinio djela koja mu se stavljaju na teret.
Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine izrazilo je zadovoljstvo presudom Trbojeviću, navodeći da je ona rezultat priloženih dokaza u postupku i saradnje između tužiteljstava Srbije i Hrvatske. "Daljnje poteze u okviru roka od 15 dana predviđenog za eventualnu žalbu, razmotrit ćemo nakon što dobijemo obrazloženje presude", rečeno je u tom tužiteljstvu.
Optužnica, koju je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo polovinom prošle godine, tereti Trbojevića da je, kao pripadnik "Bilogorskog odreda" u sastavu Teritorijalne odbrane Velike Peratovice, u tom selu i u selu Topolovici, od polovine avgusta do kraja oktobra 1991., sudjelovao u napadima na hrvatsko stanovništvo, u uzimanju i zatvaranju talaca, njihovu mučenju, nečovječnu postupanju i ubistvu pet civila.
Trbojević se tereti da je 31. oktobra 1991. u zatvoru u podrumu osnovne škole u Velikoj Peratovici, prije povlačenja s tog područja, zajedno s pokojnim Bogdanom Trbojevićem i još jednim nepoznatim pripadnikom iste postrojbe, ispalio nekoliko rafala iz automatskog oružja na civile koji su čuvani kao taoci.
Tada su ubijeni Željko Seleši, Božidar Jakopec, Petar Kramar, Franjo Šokec i Mato Petek.
Suđenje je počelo 26. septembra 2008. godine, pošto je, temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustupilo "slučaj Trbojević" srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine.
Događaji u selima Topolovici i Velikoj Peratovici, koji se Trbojeviću stavljaju na teret, bili su predmet kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Bjelovaru 1993. godine, gdje je Trbojević, u odsutnosti, osuđen na 20 godina zatvora.
